SRĐ

404

СРЂ. — SRĐ.

španjolskom dijalektu u Dubrovniku. Izraelićani, koji su podrijetlom iz Španje, kao oni u Solunu, govorili su između sebe sve do našega doba ovaj dijalekat španjolski. Subak kaže, da je ovaj dijalekat u Dulirovniku već izumro i da se gosp. Felič Jakob Valenzin, dubrovački izraelićanin, sjjominje, da je njegova baba još prije četrdeset godina govorila ovijem clijalektom. On je D.ru Subaku kazao na izust u dubrovačkom žudiosko spanjolskom dijalektu Pjesmu pjesama Salamunovu, koju Subak donosi pod naslovom: „Kantar de los Kantares ke a Selomč". Subak iz tog'a izvodi svoja pravila o glasovima ovog dijalekta. Ova njegova učena i marljiva studija pobudiće za stalno pažnju romanista, jer je ona jedinstven i dragocjen prilog romanskoj lingvistici. Spomenik Vilhara. U Postojni (Adelsberg) Slovenci su pođigli spomenik svome pjesniku Vilharu. Otkriću bješe nazočan i njegov sin komponist hrvatski Frano Vilhar.

NAUKA. Lingvistika. Učenje slovenskijeh jezika sa strane Nijemaca u Austriji. Nijemci su se u Austriji sjetili da Sloveni,koji govore i pišu po dva jezika (Dalmatinci do tri) malo ih po malo istiskuju iz višijeh mjesta javne službe i da se uvlače i u trgovinu. To je posljed ca fakta, da je malo ne po svijem zemljama u Austriji pučanstvo razdijeljeno u dva ili više jezika. Iz toga proizlazi neminovna potreba u Austriji, da svaki prosvijetljeni čovjek u Austriji govori dva » austrijska " jezika. Sloveni istiskuju Nijemce, uprav jer

govore okrom svog jezika i njemački, te su sposobniji za rad, koji iziskuje više jezika a Nijemci nesmotreno ne uče nijedan drugi „zemaljski" jezik, mi reciino: slovenski, nego bez prave praktične koristi uče franceski i ingleski. Stoga je ustao zastupnik Steinwender, Nijemac, da preporuči Nijemcima. učenje slovenskijeh jezika. Ustanovilo se okrom toga: Austrijsko društvo školsko i za zemaljske jezike, koje će započeti svoj rad nastajnog oktobra svrhom, da i Nijemci u Austriji postanu „dvojezični" i da se njemačke srednje škole u Austriji tako urede, da svaki Njemčić mješte da uči franceski i mgleski, uči jedan od ta dvajezika, a osim toga srpski i'li hrvatski, češki, poljski, slovenački ili maloruski. Oni, koji to zagovaraju, kažu da je ovo prijeka potreba za Nijemce u Austriji i da ih „dvojezičnost" ne će odnaroditi. Ovu misao veo zagovara otvoreno koji bečki politički list. To neka služi Srbima i Hrvatima kao poticalo, da upotrebljavanjem svog jezika učine ga neophodno potrebita i izvan našijeh krajeva u vezama, koje imadu u tuđim zemljama, za zaradu našijeh mladića, koji idu u tuđinu. — Manovre. Manovra je talijanski oblik franceske riječi manoevre, i označuje onoga, koji radi svojim rukama. I ova je riječ ušla u nomenklaturu vojničke struke iz franceskog jezika, kao što su n. p. bataillon, regiment, charge, officier, lieutenant, general i ost.; pa kako riječi imaju svoju historiju, značenje ove riječi manoevre prešlo je od lica na stvar, na radna oruđa, na užeta po brodovima; zatim i na samo djelo, i to naj prije duševno, biva na nečije ponašanje za postizanje svrhe. Napokon se ta riječ primijenila i na materijalno djelo, kao na radni-