SRĐ

510

СРЂ. — SRĐ.

s njim u dodiru. Što se brzina više množila, kolut je bio manje i maiije nagrizan i kad je ona doprla do 21 m„ kolut je nagrizao nado. Brzinom od 60 m. reže kvarc i agatu. Teorija ove pojave nije još poznata. Ali je postupanje postalo industrijalno i upotrebljuje se, kako je poznato, u Krupovoj radioniei da se režu ploee za blendiranje (zaklanjanje). Floču od 15 crn. debljine i 3 m. duljine kolut reže u saliat radnje, kad se vrti brzinom od 80 do 120 m. na sekunđu. Umjetna grafita. Poznato je da se uporavljuje graflta u razlifiite svrhe između ostalijeh i za pravljerije lapisa. Sada elektrohemiene rađionice Niagarskog slapa u sjevernoj Americi proizvađaju mnoštvo umjetnog' gratita, koji je mnogo čišći nego prirodni grafit. Te radionice proizvađaju ga iz mješavine uglja iii antracita istučena u prašinu i malog postotka željeznog' sulfura. Ta se mješavina izloži za dvadeset i četiri sahata vrlo visokoj temperaturi i pretvori se u grafit. Je li radium uzrok čistoće ? Vrela, koja teku iz tla puna pukotina sadrže naj veće nadasve tifusnih mikroba. Ali mnoge se vode pored tijeh prilika nalaze posve čiste u Francuskoj. Zato naučnjaci Dienert i Bonquet proučiše tu pojavu i otkriše da su radioaktivne sve vode proste zaraze. Ovo bi pobudilo u isto doba nadu, đa bude nađeno sigurno sredstvo pročišćenju, a s druge strane dopustilo bi da ispitivanjem bude odlučeno, da li je voda zdrava ili ne. Električna topiota u odjeći. Franceski inženjer Kamil Herrgott izumio je spravu, „električki termofil" koja može zimi grijati ispod odjeće čovjeka a da mu ne služi peć. Ta sprava sastoji iz male električne baterije, a

s njom su u kontaktu tankežice, kojijem je iznutra obložena odjeća. Ta se sprava može priložiti svakom odijelu a da ga se ni malo ne preinači. Noseći ovu spravu čovjek ne osjeća ništa nego ugodnu toplotu. Potrošak vatrenjaćkog društva. „Sjeverni njemački Llovd ima jednu od naj većijeh trgovačkijeh flota na svijetu, jer su njcgovc: 82 transatlantske vatrenjaee, 42 rnanje vatrenjače, 105 lada, koje nose ugalj, i iskrcavaliee i dva broda za školovanje. Ono ima promet na 37 raznijeli pruga, a između njib 5 za sjevernu, 4 za južnu Ameriku, 2 za daljnji Istok a dvije za Australiju. Godine 1905. potrošilo se na brodu preko 79 tisuća kvintala mesa već zaklata, 13.000 goveda, 14.201 svinja, 7.000 telića (junacal, 16.000 brava, 564.000 peradi, 59.000 divljači u ukupnom iznosu od 525.000 kg. Od ostalijeh proizvoda zabilježeno je 5 miliona jaja, 70.000 kvintala kruha i brašna, 144.500 kvintala krumpira, 272.500 gostara vina, 1,820.450 litara piva. U isto razdobje brodovije prevali ,732.000 milja, preveze 449.000 putnika, držaše u službi 21.000 ljudi, od kojijeh 12.000 prave vojske od broda. Potrošak za ugalj bješe 27,500.000 dinara ili franaka. Telegra/ska flota (Brodovlje) cijejeloga svijeta. Ukupna đuljina telegrafskijeh podmorskijeh kabli (konopa, užeta) dosiže sada po prilici 450.000 km. Flota uporovljena na postavljanje i održavanje ovijeh kabli sastoji iz 53 broda sa sadržinom od 95.000 tona i nominalnom snagom od 25.000 konja. Franceska ima 6 broda-, 3 državna a 3 Jruštvena ; Danska 3, Njemaćka 2, Italija 1 ; Holandija 1, Kina 1, Japan