SRĐ

БИЉЕШКЕ. — BILLJEŠKE.

599

pobožnijeh Ijudi, koji običavaju zalaziti u crkvu na službu božju. Kašalj je karakterističan i nalici kašlju navadnijeh posjetilaca pozorišta i dvornica za sakupljanje. On pripisuje taj kašalj t.ijesno, vezi, koja opstoji između guše (grla) i uha. Kad je uho dirnuto, tada je jednako i guša ; tada se silom kašlje. A kad god je akustika dobra (kad je crkva zvučna) i dopušta da se uprnvno čuje glas govornika, propovjednika ili pjevača, ne kaš'je se. Lijek je đakle jednostavan: zgraditi prostorije, kojijem se ne može prigovoriti ništa glede akustike. To je opomena graditeljima. — lanjuri za pse. U Nimphenburgu jejedan gostioničar uveo uredbu, koja podupire higijenu a zaslužuje da se podraiava. U njegovoj gostioni su obješene (jedulje te kažu, da tanjuri, na kojijem se dalo psetima da labaju, ostaju s^ojina dotičnika, i treba da budu plaćtni. To je dobro, jer davati tanjure pse^ma ne samo što je gadno, nego se tim -nože još prenijeti na čovjeka bolest Shinokoka (crvi). Bakterologija. — Bacili u phu. Staro je higijensko pravilo: ne piti iiutno pivo. U njemu ima mnoštvo giji"^a, koje mogu prouzročiti želudčanu Ui crijevnu bolest. Nadasve je pivo u gostarama mnogo^ podložno uticaju barterija. Tu skoro je Dr. Fuhrmann u )t. Gtracu opisao osobit mikroorganizampiva u gostarama, biva Pseudomas ■«erevisiae. Japanski liječnik Dr. Matiuhnita u njemačkom jednom listu ц, bakterologiju skreće pozornost na drugi bacil piva. Japanac kaže da se iu nepokvarenu pivu nalaze mikroorgtiizmi, koji su mu potrebiti za vrenje, alsu možda uzrok da je ovako pivo štett) osjetljivoj čeljadi. On je našao okom toga

bakterija u mutnu pivu. To su bili veliki bacili slični onijem, koji prouzrokuju stanovite poznate bolesti. Njihova se otrov dokazala, kad su bili uštrcani u ži\otinje. Miševi i morski prasići (cavia) nakon 18 do 36 sahata potkožnog uštrcavanja poginuše pojavom zapale trbušne opne, crijevnog katara i bolesti na jetri i sljezeni. On je našao samo malo gostara, u kojijem je pivo sadržavalo ove bakterije a ovo je bilo uzavrelo zajedno s onijem mnogijeh gostara u kojijem je bilo zdravo. Zato može se držati d j. je uzrok te zaraze piva u malo gostara to, što one nijesu bile prije dobro oprate. Hemija. — O voću. Voće pripada hranivijem sredstvima, koja su puna vode a bez pretiline. Izuzete su ipak sve vrste oraha. Svaka vrsta voća sadrži organskijeh kiselina, koje lilade ukus a okrom toga sadrže još osobite mirisne stvari, koje potiču ukus i miris. Voće dakle, kad je još svježe, dragocjeno je bogatstvo na stolu. Mjera je kiseline u voću veoma nejednaka. Sam okus ne može nam dati prav sud o njoj, jer šećerna sađržina u voću može pokriti kiselinu. Naj manje kiseline imaju kruške (0'2° n ); mnogo više imaju jabuke, grožđe, trešnje, praskve, šljive (0'7 do 0'9°/ 0 ); tada dolazi na red kajsija i jagoda (l'O do 11%), brusnica ili maginja, ogrozd i naranča (l'4°/ 0 ). Mnogo više sadrže maline (2'24°/ 0 ) a naj više citron (б'39%). Културне Вијести. - Kulturne Vijesti. Industrija. — Znamenito industrijsko otkriće. Ođlučivijem opitima Amerika je na putu da u velikoj mjeri prisvoji vlakanca pamučnijeh stapaka kao gradivo