SRĐ

BUGARSKA UNIVERSITAT U SOFIJI

skupština podložna posve vladi, pristade dakako na to. Akademski senat ne bi ni zapitan i ne povede se pravda protiv nijednog profesora. Universitatski zakon 1894. g. koji tacno propisuje modalitati zatvaranja, baciše u zapećak. Baciše na sred puta sve universitatske nastavnike i one koji bjehu vladi mrski i one koje je ona voljela i koji bjehu počašćeni pozivnicom za otvaranje teatra; stari gospari već za blagopoč. kneza Aleksandra stajahu u državnoj službi, uprav jednako kao i naj inlađi docenti i asistenti. Profesori objelodaniše 10. (23.) januara proglas bugarskome društvu, koji je osuđivao „posve nepristojni noćni iskaz pred tealrom protiv kneza" i sadržavao gorke tužbe na neznatnu potporu narodne universitati sa strane promjenljivih vlada sve do nje ukinuća, koja je narod sarno osramotila pred svijetom. Slušaoci demonstrovaše na ulici, ali ih policija i konjica rasprša, pohvata i po rusku zaprati po naj više u njihov zavičaj administrativnim putom. Stranci običavaju pri svakoj uzbuni između samih Bugara govoriti o novim „bulgarian atrocities" (bugarskim okrutnostima) i o „bulgarian massacres" (bugarskim pokoljima) u poшеп glasovitih Gladstonovih govora o grozotama koje bjehu počinile 1876. g. muhamedanske narodne čete potporom redovite otomanske vojske pri ugušenju bugarskog ustanka. Pravi uzroci ove posljednje krize ostali su tamni zapadnom čitalačkom svijetu. Ukinuću universitati nijesu nikako krivi lakomstvo i štedljivost bugarska. Prošla su vremena, kad je narođna skupština brisala plate i kad je glasanjem ukidala mrske joj brojke. Otada su Bugari postali rasipnici. Država i općine su nagomilale dugove poviše dugova. L^koumno se započeše skupa preduzeća i jednako se brzo zabatale. U Sofiji ministar Karavelov sagradi sudbenom dvoru temelje ; dođe druga vlada, koja ih opet dade zatrpati. U istočnoj Rumeliji započe se gradnjom konkuчшспе željeznice pored pruge društva Istočne željeznice ; ali nije bilo novaca, koliko je trebalo, te započeta trasa ostavljena je da se razori. Druge su vrste uzroci pada bugarske universitati. Dvije su struje u Bugarskoj. Daroviti samouci i ljudi, koji su učili na strani, ugledaju se u primjere pitomih država i žele se dohvatiti ideala moderne pravne države razvijanjem duševnog