SRĐ

БИЉЕШКЕ. — BILJEŠKE.

517

Сегато умро а да није никоме приопћио тајну свог изума. Сада би био по једном италијанском листу неки Nello Pignotto из San Giovanni Val d' Агпо изнашао нов моћан хемички начин да препријечи распадање, који обраћа у тврди камен мртво тијело и даје му једнаку свијетлост као в ""јин Сегатов а не претвара ни боју ни облик ни целуле, како се увјерио микроскопском анализом учењак проф. Леви на кр. клиници. — Milo (saputi) od kamenoulja. Jedan franceski hemičar izumio je način da se iz ostataka i odmetaka petrolja prepravi sapun. Izum mu je bio plaćen od sindakata za po miliona franaka. Sapun je veoma jevtin i može izvrsno prati u svakoj vodi, pa i u moru a da ne oprlja vodu ili pokvari boju. Prirodne znanosti. — Dvijestota obljetnica Lineova rogjenja. Karlo ot Linne (Linnaeus) rodio se 23. maja 1707. u Smelandu u Šveđskoj kao sin jednog paroha. Njegovo ime dolazi od lipe (njcm. Linde), koja je bila u obližnjoj bašči. Svedska se prepravlja već dvije godine da proslavi obljetnieu ovog glasovitog botaničara, klasiflkatora biljaka, te je izašlo u ovo doba mnogo biograflja o njemu i njegovim otkrićima. Njega su profesori srednjih škola bili našli nesposobnim za humanističke nauke i otac mu se spravljao da ga stavi na zanat, ali liječnik Stobaeus otkri u njemu sposobnost za znanstvene nauke, te Lineus bi upućen da uči liječništvo i prirodnu historiju. U kratko postade zanesenim botaničarom i kad uoaše u 23. godini života u universitati u Upsali u Svedskoj, njegov ga profesor Rubdek povede u vrt i ponudi mu katedru botanike, koju on i prihvati. Siromašan proputova nekoliko zemalja kao botaničar, te izli-

ječi od teške bolesti kraljicu Ulriku. Ona ga zato izbavi od siromaštva a taj uspjeh u kraljičinoj bolesti donese mu i predsjedništvo akademije znanosti, katedru u medicinskoj fakultati, upravu botaničkog vrta i plemstvo. Ostade profesor u Upsali do svoje smrti baveći se svojim botaničkim vrtom a na njegova predavanja dolažahu učenici čak iz Amorike. Umrije 10. januara 1778. a ukopan je u stonoj crkvi u Upsali. Njegovo je djelo o prirodnotn sustavu dakako zastarjelo prema kašnjeinu napretku prirodnih znanosti. Ali velika je zasluga Lineova ta, da je bio prvi koji je zgradio temelje zgradi prirodnih znanosti. On je sam stvorio pojam vrste a odredio i ograničio pojam roda i utemeljio način nazivanja biljaka, koji se još uporavljuje u botanici; prije ime opće, pak posebno, pak početno slovo botaničara, koji je klasifikovao biljku. Sam kongres za nomenklaturu biljaka u Beču 1905. godine potvrdio je načelo i način Lineov. Prije Linea bilo je toliko nestalno opisivanje biljaka, da, kad bi dva botaničara opisali istu biljku, nije se moglo razumjeti, da li je ista. On je istina ustvrdio nepromjenljivost vrste, što bješe zabluda, koju Dar\vin dokaza. Okrom toga temelj njegovu sistemu bješe samo morfologija; ali noviji prirodnjaci poslužiše se za to i anatomijom i fiziologijom, to jest i unutarnjim biljezima biljaka, koji se mogu otkriti samo mikroskopom. Upsalska universitat da proslavi njegovu dvijestotu obljetnieu odlučila je da prouredni Lineov botanički vrt onako, kakav je bio za njegove uprave. — U Domaćetn Ognjištu započeo je M. S. biografijom Karla Dar\vina prigodom 25. godišnjice njegove smrti.