SRĐ

614

СРЂ. — SRĐ.

bolesnikovo prsište ; tim ostane bolesna poloviea pod vazdušnim tlakom, koji treba da bude uprav odmjeren da moŽp zapriječiti raztezanje pluće pri udisanju. Sva djelatnost disanja ostavlja se zdravoj, odnosno manje bolesnoj poloviei. Upotrebljenje lijeka zahtijeva praktično iskustvo i tačno poznanje stanja bolesne polovine pluće; ali nije teško pod ovim predpostavkama. Kad je pošlo za rukom da se učini negibivom bolesnu stranu pluće, vrlo se brzo poboljša opće stanje bolesnika, oganj popusti i noeni znoj prestane. U svim slučajevima, u kojim je jedna polovina plućna još zdrava, uspjelo je liječenje, nepogriješno. Vještu liječniku pođe za rukom, da očisti mehanički i jame umjetnim vazdušnim tlakom. Kaverne bivaju pritisnute jedna na drugu kao dvije plohe jedne rane. Samih kaverana (jama) dakle nestaje i cijelo zarazno gradivo koje je napunjalo kavernu i 'saeinjavalo središte razorne djelatnosti u plući, izbaci se brzo. Kaverna zacijeli poslije kao kojamudrago rana. Prof. Forlanini je opitao svoju metodu na mnogoj djeci i pokazao je bogato gradivo anatomskih preparata i Rontgenovih fotograflja sićijavih pluća prije i poslije lijeeenja. Nakon nekoliko dana je Forlanini doveo pred svoje kolege nekoliko pacijenata, koje je on izliječio. Do daljih opita ima se držati као istinito što je Forlanini kazao, jer je on uopće poznat kao ozbiljan ispitivač. Historijske znanosti. Isprava glede Visa iz 56. god. prije Hrista. Profesor Kubiček držao je u Beču 21. juna o. g. konferenciju o ovoj ispravi, koja je od doba Cezarova namjesnikovanja. Donio je od nje tri krnjatka tog grčkog natpisa, koja su bila skoro iskopana iz starih razvalina

u blizini Spljeta. Oni predstavljaju uvod jedne isprave, koja je sadržala uspjeh molbe ili tužbe, koju je poslanstvo aiitonomne općine Issa, današnjeg otoka Visa 56. godine prije H., bilo podastrlo rimskome imperatoru Gaju Juliju Cezaru, poznijemu diktatoru, u stvari svoje slobode i pravne veze s Rimom. Ovo je prva isprava nađena u Austriji o djelatnosti Cezarovoj za svojeg dugogodišnjeg namjesnikovanja, koje se protezalo i na austrijsko Primorje i na Dalmaciju. Riješenje molbe nije sadržano u ovim krnjacima. U toliko čini se da je Cezar uspješno zagovarao molbu, jer inače ne bi se bilo objelodanilo izvješće a još bi se manje b'ilo urezalo u kamene ploče a k tomu namjestilo ga na razna mjesta u Iskom zemljištu toliko manje što je Isa, nekoliko godina poslije, na početku građanskih ratova, bila priznata kao Cezarova pristašica. Odaslanstvo su predstavili imperatoru na početku proljeća (56.) u Akvileji, njegovoj stolici na istočnoj obali Italije, malo dana prije no što je nastupio treću vojnu u Galiji i što se sastao uz put u Raveni s Krasom, u Luci s Pompejemišto je s obom dvojicom vijećao o postupku za ugušenje otpora senatske stranke (to jest Ciceronove) protiv njegove oporne politike. Pošto su ova tri krnjatka nađena pojedince, prof, Kubiček uhva da će drugi pronalasci dopustiti popunjenje ovog natpisa, koji je znatan i u drugim obzirima. Njegovo je razlaganje bilo popraćeno živahnim odobravanjem. — Један фалсификат повеље Ceлима I. (1512-1520) од 5. марта 1513. издате Дубровчанима. Посредовањем г. Б. Косића, управника домородног