SRĐ

Р 0 L Ј I Č А

689

su Spljećani i opet navalili na Trogirane, nu zlom srećom, jer su bili ametom potučeni. Treba megjuto znati da su se Hrvati, netom su prođrli Mongoli u Ugarsku, bili počeli buniti i nastojati oko toga, kako bi se ocijepili od Ugarske i obnovili svoje narodno kraljevstvo. Nijesu se ni sada svi mogli složiti, pa se tako podijelili u dva protivna tabora. Pobojavajuei se Spljeeani osvete Trogirana, koji vjerno pristajahu uz Belu, pozvaše u pomoć sve one, koji su bili protivni Beli, ali i Trogirani isto tako pozvaše u pomoć sve one koji su mu bili vjerni. Trogirane pomagahu Šubići, Nelipić i neki drugi hrvatski knezovi, a Spljećane Poljićani, zahumski knez Andrija, bosanski ban Ninoslav te knezovi Brativoj i Vukša. Spljećani su za dvije sedmice harali' trogirsko polje, ali tvrdog Trogira ne mogahu osvojiti. Uto i Bela posla s vojskom bana Dionizija da kazni Spljećane i njihove pomagače. Dionizije je 12. srpnja 1244. osvojio Spljet i prisili Spljećane da se izmire s Trogiranima. Mir je bio sklopljen 19. istog srpnja i u njega su bili zauzeti i svi pristaše jedne i druge stranke, osim bana Ninoslava, kneza Andrije i Poljićana, koji se nijesu htjeli pokoriti kralju Beli. Malo kasnije izmirili su se doduše i Poljičani sa Belom, ali samo prividno i na kratko vrijeme, jer su i opet god. 1259. na njih zaratili Spljećani, Trogirani i primorski hrvatski ban Butko, a to s razloga što nijesu htjeli priznavati kraljevske vlasti. 5. Godine 1282. osvojili su Mlečići Omiš i otok Вгаб. Da se odbrane od toga novoga neprijatelja, Poljićani pristadoše uz lirvatskoga bana Pavla Šubića i njegove potomke, koji su odvažno ustali na obranu hrvatskih zemalja protiv mletacke grabežljivosti. Poljicani su tako zavoljeli Šubiće, da ih nijesu samo branili protiv svih njihovih neprijatelja, nego i protiv istoga kralja Karla Roberta, koji je god. 1822. bio zarobio Pavlova sina i nasljednika u banskoj casti. Malo iza toga stali su Poljićani navaljivati i na Spljećane, koji su očijukali s Mlecima, a te navale imale su biti i česte i teške, jer se Spljećani obraćali za pomoć i kraljici Elizabeti, koja im je dne 8. studenoga 1383. izdala zaštitnu povelju.