SRĐ

1113

gledu važno što nekoliko starih svjedočanstva za neka od ovijeh mjesta spominju sasvim druge godine, kada su se Slaveni u njima naselili. Amo ide donekle i ono, što natpis na crkvi u Palati govori, da su se Slaveni naj prije nastanili u njoj, dakle u drugijem mjestima docnije ! tako se u rukopisu od g. 1765., koji se čuva u biskupskom arhivu u Termoli, tvrdi, da su Slaveni došli u Stifilič g. 1518. a u Stijakov g. 1564., a opet se u drugom ,starom' rukopisu kaže za Stiblaž, da su se u njemu Slaveni naselili među g. 1508-1558 (G. Piedimonte, Spigolature storiche molisane, Campobasso 1904., str. 56), dok je u Kruču na crkvi bio natpis, da je mjesto osnovano (uprav obnovljeno!) godine 1562. (G. Caccia, Per Г Universita, di Acquaviva-Collecroce, Napoli 1776, na listu 159). Ako su te vijesti osnovane (jer izvorima XVIII. vijeka nije u tome pogledu slijepo vjerovati!), onda treba reći, da su Slaveni iz Palate kao iz nekakvog središta naselili i ostala mjesta ili da su poslije onijeh prvijeh dolazili tečajem prve polovice XVI. vijeka još drugi, koji su se nastanili u bližnjim mjestima po Molisu. Svakako bilo jedno ili drugo (a može lako biti da je bilo i jedno i drugo!), može se kazati, da su ovi Slaveni došli po svoj prilici svi iz istog kraja s onu stranu mora, jer barem ova tri mjesta, gdje se je do dandanas sačuvao naš jezik, imaju s a s v i m i s t i govor. A koji je to kraj, odakle su naši kolonisti došli ? Dalmacija, o tome nema sumnje, jer eno već natpis u Palati spominje „dalmatinski narod (Dalmatiae gentes)" što se je doselio, pa i pozniji pisci i svjedočanstva jednako potvrđuju, da su došli iz Dalmacije. Nego može se s priličnom siguinosti kazati i iz kojega su baš kraja u Dalmaciji došli: prof. Aranza (u XIV. knjizi Arhiva) mislio je, da su predigli iz okolice zadarske, ali Dr. Smodlaka je (u „Hrvatskoj Misli" na str. 751-752) iznio dobrih razloga, s kojih se mora misliti, da su se doselili iz makarskoga primorja: neke sličnosti u tipovima, u nošnji i u prezimenima ne bi bili još dosta sigurni dokazi za tu tvrdnju, ali tijem više se možemo i moramo obazirati na njihov govor. U kolonijama se naime govori štokavski, dakle nijesu mogli doći ni s otoka gdje se govori još čakavski, a niti sa kopna sjeverno od Cetine, jer se je i tu po mojemu uvjerenju govorilo također čakavski, dok nijesu Turci odatle rastjerali starosjedioce i doveli sadašnje