SRĐ

90

СРЂ — SRĐ.

postepena; kroz vijekove su pridošlice pomlađivale zastarjeli elemenat. U srednjoj je Dalmaciji u ova doba cijela Zagora bila etnografski ispremiješana; u sjevernoj ponešto Kotari, dok je na otocima staro stanovništvo osialo netaknuto. U Poljicima je mješavina bila minimalna, jer sam statut ima odredaba, da se ne smije „vlasima" bez dozvole velikog vijeća dopuštati useljivanje. 1 Uza svu zabranu uselilo se dosta useljenika u gornja Poljica, što se opaža u jeziku, nošnji i autropološkim oznakama. Lubanje su tu pravilnije i ponešto mesotikefalne, u donjim i južnim Poljicima više su brahikefalne. Također se i u duševnim sposobnostima opaža neko diferensovanje, u koliko se stanovništvo u sjevernoj zoni odlikuje prirodnom bistrinom shvaćanja, dok se to za sva mjesta južnih Poljica ne može općeno ustvrditi. Prema sekularnoj mješavini u Dalmaciji mogu se lako uzeti i diferencije progresivnog razvitka stanovništva. Sjeverni dio, u komu su etničke mješavine bile slabe, dava šture plodove na umnom i političkom polju. Srednji se dio odlikovao, toliko u prošlosti, koliko u doba narodnog preporoda. Iz toga dijela, a osobito sa morskih međa, niklo je velikih ličnosti, koje su narodu umni i politicki horizonat raširile. Iznad svega južna Dalmacija na tom polju prednjači. Niko nije znao vitalnu teudencu mase tako shvatiti kao pojedine ličnosti iz toga kraja, a za to su i narodnu energiju znali shodno izrabiti. Pa i ako radi osamljenosti nije nikla iz Poljica nikakova velika ličnost, to se ipak mnogi iseljenici poljički, osnaživ krv svoju etničkom mješavinom izvan poljičkih granica, znadu još danas popeti u prve narodne redove. Sto se i od ovih još nije razvila velika ličnost, ne smeta, jer se opaža da su oni znali mnogi kucaj narodnog života izrabiti u općenu ili vlastitu korist. Postanje i razvitak Poljica spada, kako se vidi iz ovih primjedbi, više u krug geografije i sociologije nego li historije. Ovakovi manji politički organizmi zanimaju više radi svoje nutrnje strukture, jer im je vanjski politički život nepomičan. Ipak i kod njih imade primarnih i sekundarnih struja, koje se među sobom nalaze u sveđernoj borbi i pretapanju. Fizički

1 Monumenta: Statut Poljički: ed V. Jagić str. 37—38.