Statut plemenitog tijela bokeljske mornarice

6

vanje trgovačkih i ralnih mornarica, izgrađnje luka i brodova • zapovjedništvo najvažnijih ratnih jedinica. Već u mletačkoi ratnJ iloti zapovijedali su mnogi Dobroćani i Prčanjani a naročito Pp rašlani raznim mletačkim ratnim brodovima. Pripovijeda se das' u samom Kandijskom ratu Peraštani zapovijeđali sa triđeset velikil' mletačkih ratnih radja. Znamenit je kao organizalor ruske ratm» flote na Balličkom Moru, a za vladanja Petra Velikog, Perašlanin Matija Zmajevič, koji je postao admiral ruske balličke flote i po . bijedio u krvavim pomorskim bitkama tri puta Švedjane. On ie zasnovao u Tavrovu i prvu rusku riječnu ratnu flolu 11 ). Glasovit e kao organizator prve ruske ratne flole na Crnom Moru, za vladanja Katarine 11, Grof Marko Vojnović iz Hercegnovoga, koii j e zapovijedao ruskom ratnom mornaricom protiv Turaka u bilci kod Filona gođ. 1788. Polovinom XIX vijeka osnovaše Bokelji veliku trgovačku flotu pod ruskom zaslavom, koja je imala za razvitak trgovačke mornarice Južne Rusije ogromno historijsko značenje Učešće Bokelja u auslrijskom Lloydu opće poznala je stvar. Kapetan Miloš Vukasović, iz Dražin Rla, osnovao je god. 1870 u Buenos Airesu najveće tada južno-arneričko parobrodarsko društvo »La Plalense-, kojim je silno zađužio Južnu Ameriku a naročito Republiku Argentinu. Godine 1797 Boka je irnala ukupno 264 velika patentirana broda koja su plovila po svim morima i oceanima svijeta, i još više manjih brodova male obalne plovidbe. Godine 1805 imala je 400 patentiranih lađja i 290 nepatentiranih. U Boki je bilo tada 238 patentiranih pomorskih kapelana i 3000 mornara. A godine 1850—1870 raspolagala je još uvijek sa preko stotinu brodova, nava, barka, brika i škuna, od kojih je najviše posjedovala Dobrota pa Prčanj. Godine 1832 sa dvije trećine trgovačkih brodova, koji su plovili pod auslrijskom zastavom, zapovijedali su kapetani Bokelji, a gođ. 1848 bilo je iz Boke pelnaest zapovjednika austrijskih ratnih ladja. Pelar Smeća, iz Perasta, prvi je otvorio trgovački saobraćaj izmedju Mletačke, Rusije, Danske i Prusije u XVIII vijeku. Kapetan Bogdan Bilafer iz Strpa razvio je prvi auslrijsku trgovačku zastavu u Indiji, oplovivši Afriku dvadeset i četiri puta. Kapetan Simo Milašinović, iz Hercegnovoga, prvi je razvio austrijsku trgovačku zaslavu na rijeci Misisipi u Americi; kapelan Ivan Visin, iz Prčanja, prvi je pod austrijskom trgovačkom zastavom oplovio čitavu zemaljsku kuglu. Mnogobrojni junački podvizi glasovilih bokeljskih pomoraca i div-junaka iz Kotora, Perasta, Dobrole, Prčanja, Risna, Bijele, Hercegnovog, Morinja i oslale Boke, a naročito kapetana Jeronima i Marina Bisanti-a, Vicka Mazorovića, Ivana Bronza, Matije Zmajeviča, Šlukanovića i Bujovića, Gjura i Petra Bana, Antuna Zermana, Marka i Joza Ivanovića, Petra Želalića, Antuna Gjuro-

“) P. Bulorac: .Mallja Zmajcvlć*. Ruskl Arhiv, 50. XXVI-XXVII.