Student

APRILSKE ZABELEŠKE

Pokušaj studije o vrlo oseiljivoj temi i Prosečan stuđent voli da Ijubi i da bude Ijuhljen. Naravno. ovom definicijom osvetliena је samo jedna strana prosečnog studenta. Reč je o raznim vrstama lirskog doživljavanja naših kolega. Naravno. ia sam ograničen prostorom samo na nekoliko sličica. na nekoliko portreta koji bi mogli da se shvate kao kratki izvodi iz veoma opšimog fakultetskog predmeta. Samo još jedna napomena pre nego što pređem na stvar: nijedna ličnost nije izmišljena, ali se imena iz vama poznatih razloga neće pominjati. i Tw 1 Ona je student đrupe. a on četvrte godine. Ne vole se baš suviše, ali to baš г jeste osnov prijatnosti njihove veze. Ona stanuje kod svojih. on u studentskom domu. Nalaze se uvek na istom ćošku, dva ili tri puta nedeljno (zavisno od visine datuma) idu u bioskop. idu u pozorište i ponekad na Kalemegdan ili, kad on dohije novae na Iвви odlaze u kafanu. Proseбап tip. Vrlo neinteresantan. Da pređemo na eksiravagantnije. Tip II On dolazi kući vedar i raspoloSen. Junoša ima 21 godinu i studira druau godinu veterine. On: Zdravo mamice Mama; (Veoma iznenađena nežnošću tona) Zdravo sine On: Znaš. imao hih nešto da ti kažem. Mama: (Zabrinuta): Sta? Ona več sluti neko zlo) On: Mama. ja sam se oženio. Mama: (Рге nego što je pala u nesvest uspeva da kaže): Ju! On: Mama, ja imam i sina. Mama: Ju. Ju! On: Ne bi ti fo aovorio. Znao sam da će to da te nzbudi, ali ja se sada razvodim. pa neko treba da uzme dete. Mama:?? (Ne znam šta je moglo posle ovoga da se desi sa njom ). Tip 111 Gornji tip je i pored svih priča prilično redak. Ovaj je mnogo češći: priča o svojoj gazdarici ili o nekoj ženici koja sija pare. To su međutim bezmalo mitske ličnosti pojavljuju se samo u pričama ništa manje dražesnim fpo mogućnosti da se u njih poveruje) nego što su priče iz mitologije: Ličnosti koje stvarno figuriraju u ovoj drami su on i ona, ali ne gazdariea ni čenica, već sedmoškolka koja mora da bude u devet Wii kod kuće. U njihovoj istoriji za svaku je pohvalu upomost, samopregor i nepokolebljiva izdržljivost sa kojom izdržavaju sve vrste vremenskih neprilika na klupama Kalemegdana. • * * i Prosečan stuđent voli đa Ijubi ј da bude Ijubljen. Naravno. ovo su samo kratki izvodi iz nauke o načinkna na koje student voli da Ijubi i da bude Ijubljen. i Studira ekonomiju, prodaje pidžame i piše pesme Sasvim običan mladić. Ima plave oči i plav kombinezon. Zovete se? Moravčević. Moravčevič Dragoslav. Da, studiram ekonomiju. Prvu godinu. Svršio sam trgovačku akademiju. Moram. Otac ne može da me izđržava. Vešt је. Ni po čem se ne razlikuje od ostalih prodavaca u Na-mi. Da. pišem i pesme. I student је. I prodavac је. I prodaje pidžame vrlo vešto. i Kad jutro za’uta u sobu Kađ pod balkonima cmpurasti mališani sa šarenim torbama otegnu: Te-e-e-e tka-a-a imate suva 1-e-e-e ba-a-a, znači da је počelo jutro u gradu studenata. Jutro u bilo kojoi sobi? 868 Ova soba nema zvonce kao ona do nje. Zvoni jedanput, dvatup triput. opominju posetnice trojice stanara te sobe. Poneki naivčina sa strane možda bi i tražio zvonce da ga ne nađe. a domci su već prestali da se smeju tom uspelom vicu. U ovoj sobi kolega iz kreveta do zida več treću noć preti da će razbiti sijalicu. Već tri noći gori svetlo u sobi. dok poslednji noćnik koji je trebalo da ga ugasi, zaspi u odelu. Cebad nisu dovoljna da zaklone od tog svetla kolegu iz kreveta do zida; i on ustaje Ijutit i budi u odelu usnulog druga. pa zatim okreće

prekidač pre nego što se ovai svuče. Sutra uiutro nasmeiani noćnik na uobičaieno pitanie: Gde ćeš? odgovara: ,>Da kupim siialicu”. Svakog iutra prćasti student istoriie uveliko vadi beleške iz debelog letopisa vizantiskog. dok ostala dvoiica vode neku vrstu hladnog rata zbos ustaiania. Ustati prvi. znači pola sata velikim partfišom čistr.ti sobu. Svakog iutra dva kreveta su nameštena „као pod konac*', a treći. do prozora ostaie razmešten. Uoči četiri sata soba se ne može orepoznati; onai treći. nainemarniii uglača nien parket. pomete ie ponovo, namesti krevet. U četiri popodne dolazi u posetu niegova devoika. Drugovonje sa , # ždralom <# na aerodromu VSJ u Lisičjem Jarku Zastavica se bela digla. pilot Valter Kučera ie dodao gas i „Fizir” ie počeo da rula. za niim ie gotovo nečuino klizio elegantni ..Zdral”. • Dan je bio sunčan. retko sunčan za ovo prohladno proleće- i iedriličari su pohitali da ga iskoriste. Ipak. letački dan su počeli „motomiaci”. visoko gore jedan ..Biker” se smelo prevrtao. a u školskom krugu upomo je zvmdao ..Bregei”. Vratimo se iedriličarima. oni su broiniii. a i nekako niihove vitke bezmotorske letilice više privlače. «

„Fizir” se u širokom krugu penjao pažljivo praćen od ..Zdrala”. Na visini od 300 metara pilot je smanjio gas, uždral” se otkačio. a „Fizir” krenub u lagani pike na levo krilo, da bi malo zatim nadleteo start i otkačio iSfastavnik Hrisafović studertt TVS-a, sa pilotom Puzićem. studentom filozofskog fakulteta, ostao je u vazduhu nepunih desetak minuta. Posle praviinog školskog kruga sleteli su majstorski na samu tačku. Iz kabine je izašao plavokosi mladić i odmah počeo živo da komentariše let: Zaokreti su mi „katolički” (oprezni, blagi), ali sam se kasnije popravio. A ima li bacanja? Ima malo. naročito nad Padinskom Skelom. Dok ie jedna grupa gurala iz hangara nespretnu „Cavku” „Ždral” se ponovo penjao u nebo. Imali su odobrenje da ostanu u vazduhu koliko mogu. Sleper je obećao da se ih otkačiti u „stubu” (to ie prostor nad kojim se zagrejani vazduh naglo diže u vis). Posle drugog zaokreta primetili smo kako se avion i jedrilica naglo dižu. Stub! Tu su se otkačili i odmah u oštrim zaokretima počeli da penju. Taj Đoka ima sreću zavidljivo je gunđao jedan glas iz prevelikog umrljanog letačkog kombinezona. Pratili smo „Zdrala”, njegove nemime kretnje, traženja i uspinjanja on је bio sve dalje prema jugozapadu. dok nam se nije izgubio u senci oblaka nad Beogradom.

Ncš asplrin zo studentsku polštlinika Zašto Ijudi ne umeju da se intervjuišu pita *е. čovek, prolazeći pored odeljenja Studentske poliklir nike. Kad b ismo sada ušli, sestre bi se umudr ile i pričale o tome kako ih ima malo prema velikom broju veoma čudnih bolesnika jer što je čovek školovaniji on više miluje svoju osobu i, što je važno, tačno zna šta mu je, a možda bi sestre i lekar pominjali i brojke što je sve lepo ali nas danas zanima čupava mladost u pidžamama koja nespokojno gleda kako, dok ona leži i čeka posete četvrtkom i nedeljom, rastu na njene oči građevine okolo i proleće kako-tako p ohada Prote Mateje ulicu. Oni hi ćutali, govorili što ne treba i postoji osnov da verujemo da bi se pitali što smo uopšte došli. I mi samo možemo da kažemo da smo sigurni da oni još uvek pretstavljaju najveseliju b olnicu u Beogradu, da još uvek krišom ustaju iz postelja da mnogo čitaju debele latinske knjige o svojoj bolesti, da troše tone magazina, stripova i enigmi> da pažljivo ispituju svako jelo ne bi li nekako našli da miriše na diditi, da se posle svađaju u čiju će sobu radio, koji je bez premca najteži bolesnik. pa ko će da zatvori prozor i ugasi sijalicu i da najzad u jedanaest umesto u devet spavaju s otvorenim prozorom i upaljenom sijalieom dok neke Milka ne probudi da pij u piramidome. Ni па šta drugo nećemo da mislimo n ovai ргоlečni dan sem da zajeđno s niima s očekujemo dcktora Đurića koji ima tu moć da jeclnog dana kaže rrmžeš kući. Srcž'to ru:!arl Kabinetj. katerire. laboratorne i rmTi broi studenata očevidno idealni uslovi za rad. Ne, zaista kolega, mi neznamo šta bi mogli o nsma da pišete stara ukorenjena pretnostavka da treba pisati samo o negativnost : ma i teškoćama) sve je ovde kod nas na Rudarskom fakultetu nekako isuviše»— za pojmove đrugih studenata u redu, kažu mi drupovi u fakultetskom odboru. Pa vidiš, velim đa vam nije Iобе vi ste valjda jedina organ'zacija SSJ u Beogradu koja ima samo naslonjače u kancelariii. 0 p% to -~.l -Kad vidiš klub.- šta -eež onda tek reći, Dobro, nego imate Ili vi onako nekih da kažemo. običnih studentskih briga o'ko nastavnog plana i ргоgrama? Pa, naš je fakultet mlada naučna ustanova. koja nema iza sebe velikih iskustava, tako da su nam nastavni plan i pro.gram u stalnom previranju i doterivanju, ali ipak možemo rećl da se u potpunosti slažemo sa našim profesorimi i asistentima ier to »u Ijudi koji su na fakultet došli direktno iz privrede i puni su praktičncg smis’a i razumevanja. .. 1 razgovor smo nastavili u prekrasn© uređenopi klubu koii rećito govori da ovaj fakultet dobija znatnu pcmoć vel kih rudničkih kolektiva širom zemlje. Zna + nim novčanim doprinosirna i stipendijama (koje se uzgred budi rečeno kreću cd 6.000 do 10.000 mesečno, a prima ih dve trećine studenata) rudarski radnici i inžinjeri su ne jednom posvedočilj da im leži na srcu napredaik naučne ustanove koja stvara mlade rudarske kadrove. Neka mi cproste kolege rudari što ih nisam konsultovao veći broj i što će ovaj tekst do utorka da bude već slcžen \ štampan. .. i onakav kakav je Irna u njemu po neki pcdatak koji sa sigurnošću dckazuje da je Pudank fakultet sa svojim s l ožnim kolek+ivom studmaH i nastavnika na putu koji se samo može pozd-raviti.

P i § u: J) en.L6, vL6, \l) Lm.iieLf* vić i cML. C/iLnčia

Đ. Krključ Pejzaž (drvorez)