Student

Четрдесет трећи конгрес Француске националне унију студената

Опозиција КОСЕК-у приближавање МСС-у?

Док је већина француских студената на разне начине проводила ускршњи распуст, шихови претставници заседали су пуних 5 дана, а делом и ноћу, на 43 конгресу Националне уније студената (УНЕФ), у Тулузу, старом и познатом универзитетском центру. Озбиљни проблеми и акције које је УНЕФ у последше време водио утицали су на ток конгреса и дали му изузетан знанај. Да се само потсетимо да је од новембра прошле године УНЕФ два пута позивао студенте да напусте ауле и да бојкотима и штрајком захтевају повећаше буџета за просвету и социјалре потребе. То су биле акције које су окупиле на десетине хиљада студената и професора. Јавност је била узбуђена, а министар унутрашших послова одговарао је у Парламенту за то што се полиција брутално обрачунавала са студентима. Поводом садашшег конгреса један други министар нашао се у незгодном положају, овог пута министар просвете. Студенти су га очекивали „набрушени“ са листом питања и захтева. али он се учтиво извинио и послао свога заменика. Овај је надуго објашшавао делегатима шта влада све чини да се повећају стипендије. колики су издаци за студентске ресторане, домове, здравствене установе итд. С обзиром на општу економску ситуациију у Француској, изнешене цифре нису мале, али и по његовом мишљењу, још увек недовољне, те су дата обећања и уверавања да ће с временом бити боље. Министру просвете који је избегао да- дође на конгрес И једанпут у току године „успостави директни контакт са студентским претставницима и саслуша њихове проблеме“ упућен је оштар протест. У усменом извештају који је поднео претседник УНЕФ-а Мусерон (говорио је четири и по сата без прекида, што је оцењено као рекорд у иступањима свих досадашњих претседника) као и у посебним комисијама разматрана су сва важна питања којима се бави ст^ т л?нтска унија (здравствена заштита, студентска путовања и одмор, културни и спортски рад. штампа а посебна цомиоитз ie оазматрала проблеме студената како они кажу „прекоморских земаља“, уствари њихоаих зависних и колонијалних поседа. Највише интересовање побудила су међународна питања о ]

којима се расправљало у посебHoi комисији. Као што је познато УНЕФ је 1949 год. прекинуо сваки контакт са МСС и од тада покушао да са осталим студентским унијама пронађе прикладнију форму међународне сарадње. Из тога је прк>изашао КОСЕК (Кординациони секретаријат националних студентских унија). Међутим на последњој међународној конференцији у Истаибулу, коју је организовао КОСЕК, делегација УНЕФ-а заузела је крајње резервисан став и трећи дан изјавила да напушта конференцију. На састанку административног савета (као наш Централни одбор Савеза студената) УНЕФ је учинио корак даље повукао се из КОСЕК-а. Тешко је било схватити разлоге овим поступцима а аргументи УНЕФ-а нису били много убедљиви. Тврдили су да КОСЕК није оправдао наде, које су у њега полагане, да његово садашње функционисање није у стању да задовољи практичну међународну (ово је додуше делом тачно) али главни разлог за иступање је присуство делегата из Дакра на истанбулској конференцији. Наиме УНЕФ сматра да студенти свих универзитета који се налазе у француској унији могу бити претстављени у међународним форумима и конференцијама само посредством УНЕФ-а. Овакав став је наравно неприлватљив и неправедан у односу на студенте колонијалних и зависних земаља. У том смислу је на конгресу иступио делегат Дакра, што су његове француске колеге примиле са узбуђењем и негодовањем. Виро УНЕФ-а у погледу међународне сарадње иступио је са овим концепцијама: КОСЕК треба проширити, учинити га ефикаснијим, створити око њега оделења за путовања, штампу. културну и спортску сарадњу, уствари направити једно, довољно центрадистичко тијело KOie би преузело сву међунаоодну практичну сарадњу. (То би зкачило стварањз кове међународне студентске организације. иако су изјавиле да су против стааоања тела њихове кове органчзације. Што се тиче олноса са МСС и његовим чланмцама са њима по могућности остварити сарадњу по практичним питањима. , Могао се лобити утисак да су садашњи рукозодиоци УНЕФ-а 1 ззмислили да воде политику гдг,тт?теже из?теђу КОСЕК-а и 1 МСС а исто тако да УНЕФ пре- i

узме извесне, самосталне акције, окупљајући око себе студентске уније у Европи (предложено је да УНЕФ организује међународну конференцију студената филозофије, европске студентске спортске игре итд.). Послије многих бурних дискусија на последњој ноћној седници конгрес је усвојио резолуцију која не тражи никаквих радикалних промена у међународној политици УНЕФ-а. већ захтева да се УНЕФ врати у чланство КОСЕК-а. Завршни, свечани део и банкет, одиграо се на необичан начин. Сви делегати. осим једног броја страних, учинили су посету једном, мањем месту у Шпанији где су их, како су н?м касније испричали, одлично погостили. Да ли је то било само из туристичких разлога, остало ie необјашњиво? —тогтппгжт

Јакша БУЧЕВИЋ

Комуке нас очекују

Nastavak sa prve strane Još nešto o nekim honkretnim pitanjima Prostori’je Prostorije su iedan važan problem koji bi trebalo rešiti ove go dine. Nj:h je najbolje organizovati na principu društvenog kluba jer jeđino na taj načm odgovaraće potrehama studenata. Treba se pretvaranja ovih prostorija u kancelariie odgcvornih drugova. Finanslska sredstva Umverzitetski odbor odobrio je izvesnu novćanu pomoć pojedinim sa Kosmeta i Sandžaka. Udruženia su orijentisana da cebe iz svo jih nr ; hrda i lokalnih dotacija. s tim što će finansiska sređctva za fp' J fval nberlbed-’ti sreske i gradske komunalne zajeđnice. Prošlog'dišnji bilans pokazao je. kod nekih uđruženja, tendenciju neracionalnog materijalnog po-

slovanja. Desilo se naime d a је novac koji su stvorile ctudentske organizac је, utrošen na bankete i druge beskorisne svrhe, a ne p-trebe i materii? I no unacređenje studsntskih udruženja. Nešto o unutrašnjol ersranisaciji studentskih uđruienja U studentskim udruženjima, kcjima dozvoljavaju mogućnosti, rad će se razvijati unp~šnije ako se unutar udruženja formiraju sekcije: »pravna, medicinska, veagronomska« itd prema fakultetima. Rad ovih sekciia treba koordinirati sa rađom istoimenih organa sreza i već postojećim oformljenim društvima. Ako se u jeđnom selu nalazi veći broj studenata. udruženje može formirati svoje pccebne sekcije nd svih studenata toga mesta. Ova sekcija bi uglavnom radila na rešavanju svih seoskih potreba.

M. ZECSVIC

INDEX

Indeкs u stilu Ostapa Bendera

Udruženje studenata u Zrenjaninu prevazlšlo je sve dosadašnjje lovce na mecene. Za organlzovanje svog festivala traženo je od livršnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije da od članarine komunista (?!!) studentski festival u Zrenjaninu. Kad im je Izvršni komitet, preko nsčelnika finansiskog odelenja, odgovorio da to nlje planirano u njihovom budžetu, rukovodstvo zrenjaninskog udružsnja ponovo se pismom obraШо, ali sada, sekretarijatu Izvršnog komiteta Saveza kcmumsta Jugoslavije (!) tražeći novac za festival. Sva delatnost stuđenata odvija se u okviru postojećih materijal-

nih mogućnosti, koristeći ih шакsimalno (što, izgleda, ne shvataju u Zrenjaninu). Zašto održavati stuđentski festival po cenu grešaka, a naročito političkih? M.

Neki momenti idejne borbe komunista

3 Pre izvesnog vremena Univer' zitetski komitet SKS organizoт vao je jednu anketu o oblicima 1 aktivnosti komunista, kao i o 1 raznovrsnim pojavama i proble-1 mima koji karakterišu današnje ■ tstanje na Univerzitetu. Ova a• naliza biće okončana tek u na' rednom mesecu. lako ле rad u ■ toku može se, na osnovu onog što je već učinjeno, sa sigurno■ šću zaključiti da će ovakva ocena nastavnih i drugih pitanja dati veoma praktične i korisne rezultate i na tai način omogućiti reljefnije i konkretnije uočavanje puteva i kanala kroz ko! je se švercuju reakcionarna gledišta, nenaučna objašnjenja, anarhistička razvodnjavanja }' ma Icgrsđanska dezorijentisancct itd, S druge strane potrebno je izložiti sictem organizovanog ideološkog vaspitanja ocrtavajući pri tom propratne pojave i slabosti političke borbe na pojedinim najaktuelnijim problemima. Nije, dakle. cili đa se dobije neki statist’čki pokazatelj ili samo registruju ovi ili oni ekscesi i tendencije. Idedoška strana nastave Nesumnjivo je u tretiranju naetavne problemitike učinjen osetan napredak. To se. pre svega, ogleda u činjenici da su pitanja pravilnika stuđija skor o potpuno potisnuta, dok se u prvi plan ističe ideolrška strana nastave. Ov o je i prirodno. jer komunisti i ostale nanredne snpge na Univerzitetu sve otvorenije upravljaju isvoj kurs ka otklanjanju slabosti u nastavi. Vreme je da se otnočpe borba protiv verbalnih. pozitiv : stičkih i formalističkih predava nla društvenih nauka, zastarelih metođa u Iznčavanju tehničk'h nauka itd. Teren za diskusiiu na ovom području je vrlo težak KomunisM moraju biti ideološki i stručno snremni ako žele đa postignu uspeh, jer »etara* — dobra« trndicija i Jconzervatizam, poneede doPunjeni otvorenim neprijatelistvom prema marksističkom poeledu na svet. imaju 1 te kako oštre zube i pokretne čeljusti kad je u piianju njihova egzistencija. Jasno 1e da se argumenti protiv socijalizma izvlače iz ambara koji istoriski pripadaju prošlosti. АИ je ieto tako poznato da: ukoliko su pozicije otpora više preživele, utoliko su grčevitija otimanja i spprostavljanja lavini koju svojim tokovima nosi istoriski proces. O nastavnim programima i planovima otvoreno su se iznnsila mišljenja i davale primedbe, a o predavanjima pojedinih na-

etavnika, o njihovim shvatanjima... ukratko o ideološkoi strani nastave razgovaralo se uglav| nom u »intimnim kuloarima«. Svakome je poznato da ima profesora na nekim grupama Filozofskog fakulteta čija predavanja niti su na visini savremene nauke. niti su u duh u naše stvar nosti; takođe je poznato da se od strane pojedinih nastavnika nekritički usvajaju strani udžbenici (Pravni), izvode netačne analogiie i slično, a o tome ipak nema organizovane diskusije. Studenti se često ne osećaju stručno spremni za razgovore о,ve vrste, a nastavnici komunisti nerado potežu ova pitanja. Oni naravno govore o opštim slabostima nastave. ukazinu na potrebu usvajanja markGističkih koncepcija, ali kađ je u pitanju kcnkretni slučaj, onda inertnost i »kolegijalnost« dobiju »akademsku« afirmaciju. Ovaj se ргоblsm ne uopštava, ali je činjenica da postoii. Svuda gde ie to moguće. treba se povezivati sa stručnim društvima koia mogu pružiti i ideološku pomoć. Oblici društvene aktivnosti Uopšte uzev društveni život na fakultetima postao je interesantniji. Елшз orgmižovane političke akcije sve s u mnogobrojnije, sadržajnije i bjiže većini studenata Društveni klubovi- književne i druge debate, predavanjs o aktueln'm problemima današnjice i drugi oblici širenja ideološk h i strućnjh znanja sve su u većoj meri zastuplieni i č:ne sastavni deo borbe za soci|alističkog intelektualca. Razumljs- je da se u ovom sPletu deptnosti javljaju krupni problemi. Onj naročito dolaze do izraza u gledanju na kulturu i umetnost i njihovu društvenu ulogu. Uzmimo za primer grupu južnoslovencke književnosti Znanja koja stiče ogromna većina studenata ove grupe kreću se u krugu utvrđenih normi zaključio sa Sker lićem. Savremeni tokovi literature obilaze daleko »Mišinu bastilju« s a Studentskog Trga Nepoznavanje savremenih dostignuća i puteva umetnosti stvara odličnu trasu oGtacima bužoaske klase za serviranje ukiseljene »robe« »tajanstvene kanjone literature«. Pitanje fizionomije publikacija koje izdaju pojedina udruženia studenata. takođe je aktuelno kako sa stručne. tako i S a ideološke strane. Ovo je samo nekoliko detalia iz kompleksa iđeološke borbe koiu komunisti vode na Univerzitetu. Gojko Miletić

Bitka на potpise

Student medicine X semeetra LJ. Đ. 15 maja došao sa hrpom Inđeksa u kancelariju I hlrurSke klinike kođ prof- Milivoja Kostića s namerom da dobije potpis. Kako prolesor nije bio tu, on sedne (na njegovu neereću) u foteiju da ga sačeka. Profesor ulazi i najednom. sasvim neoćekivano povlSenim neijubaanim tonom: Sta ćeš ti tu, zašto si seo ц fotelju? To nije za tebe. To Je za lekare! Ali, molim vas Ja sam ... Ništa. mollm izađi napolje. Tvoje nije sa seđiS tu!..?!T Stuđent je ižašao pokomo i ućutao. Zašto ćutati? Na kraju nije ta ustanova nikakav prlvatan sanatorijum. Velika cenzurа

Kad bi pojava prof. M. Kostića oila usarnljena, ne bi bilo toiiko tragično. Ali i u postupcima doceuta dr. Возе Milošević ima nečeg potcenjivačkog, nečeg što odudara od uzajmnog poštovanja i saradnje. Već je jednom pisano sa kakvim napoverenjem docent dr. Ваза Miiošević gleda na studente. Dobiti potpis za njena predavanja, znači preći mora cenzura: prozivi, upoređivanje 11ca sa fotografijom, proveravanje mesta rođenja, godine rođenja itd. Tako postupa na svojim ređovnim časovima. Pa kako nije stigla da da sve potpise na redovnom času, počela je da daje na Klinici. Samo svaki taj popis ima svoju posebnu signaturu, tj. podvučen je sa dve debele crte! I to za to kako kaže docent Milošević đa bi te Ijude prepoznala na ispitu! Nlje tačno đa dekanat zahteva obavezno potpisivanje na redovnom času, јег je činjenica da je đekan profesor dr. Branko Stanojević na kraju semestra đao potpise za vežbe grupno bez obaveznog prisustva na jedan kulturan način, bez gužve i maltretiranje studenata.

Дипломирали су НА МЕДИЦИНСКОМ фАКУЛТЕТУ У АПРИЛУ МЕСЕЦУ

Коцић Душан, Кр стинић Срђан. Јанић Драгомир, Симнћ Велимир, Бајић Перица, Дебељевић Михаило, Коњевић-Мачужић Милица, Хаџи-Антоновпћ Олга, Банићевић Божидар, Стефановић Драго мир, Радосављевић Милош, Симоновић Миодраг, Петковић ЈБубомир, Величковић Милорад, Топличић Славољуб, Мољевић Михајло. Нагулић Светозар, Врбашкн Радинка, Игњатовић Миодраг, Анђелковић Сретен, Жива-

новић Предраг. Ђуровић Драгутии, Николајевић Јован. Марцекић Вида Недедзковић Ана, Станковић Миодраг. Ђурић Десанка, Купуеаревић Слободан, Ванић Добрила. Милићевић-Толоровић Вера. Милинковић Вера, Герасимовић Борис, Радојчић Предраг.

Д. Ђурић

М. Игњатовић

Б. Баиичевић

2

sludent