Student
interesi studenata 1941. i 1967. godine
U SARAJEVU ЈЕ 1«. I 17. MARTA ODRŽANO TREĆE STRUCNO SAVETOVANJE STUDENATA I NASTAVNIKA SOCIOLOGIJE, NA KOME JE VOĐENA DISKUSIJA O TEMI »INTELEGENCIJA I NASE SAVREMENO DRUSTVO«. U OVOM ĐROJU OBJAVUUJEMO DEO IZLAGANJA ZEUKE SPORER, STUDENTA SOCIOLOGIJE IZ ZAGREBA, POŠTO ONO UKAZUJE NA VRLO INTERESANTNU PROMENU INTERESA STUDENATA U RAZMAKU OD DVADESEI POSLERATNIH GODINA KOD NAS. Cilj ovog rada je da se utvrde i uporede dominantni dnteresi kod dvije ispitane grupe studenata u razmaku od dvadeset godina. Prvo ispitivanje izvršeno je 1947. godine (prof. Dr N. Smolić, »Bilten studenata psihoiogije« 1952.), a drugo u decembru 1967. godine. Oba ispitivanja vršena su pomoću modificiranog katalognog Tramerovog testa. Usporedba ova dva ispitivanja koja su izvršena u razmaku od dvadeset godina pokazati će nam da li postoje slične dli različite sfere u interesima tih ispitani'h grupa studenata, tj. ooih od 1947. i ovih od 1967. godine. Da bi mogli pratiti kretanje i raspored interesa te iz toga izvući zaključke potrebno je prethodno definirati same pojmove pojedinih anteresa. INTELEKTUALNI INTERES shvaćen jc kao najopćenitiji interes za najšira područja Ijudske djelatnosti. Tu oključujemo razne naučne probleme. probleme situiranjri intelektualaca u đruštvu, probleme svjetske situacije, razne filozofske probleme, itd. ESTETSKO-ZABAVNI INTERES odnosi se uglavnom na razna umjetnička područja sa tzvjesnim prenošenjem iskustava i specifičnosti na jugoslovenske prilike. On obuhvata uglavnom umjetnost kao odraz društvene situacije, uključujući i konkretna upućivanja u tokove suvremene umjetnosti. MAGIJSKO-VJERSKI INTERES predložen je i ргоveden kroz test u vezi sa područjima koja se na neki način udaljavaju od onoga što na izv. način pod tim danas raUpućivanje kandidata na opredeljivanja vršeno je uglavnom kroz konkretna područja (da tako ka(žemo), prdbleme konkretne magtje, kao npr. proučavanje dlana ruke, problem broja 13. АИ, to ne isključuje i izvjesnu filozofsku problematiku, kao npr. pitanje postojanja života poslije smrti, ili npr. implikacije religioznog doživljavanja SOCIJALNI IMTERES obuhvaća razna područja probleша socijalne zaštite ili opčenito, razne socijalne probleme, sa naglašavanjem proučavanja situacije u Jugoslaviji kao jeđnoj socijalističkoj zemlii. POLITICKO-LKONOMSKI INTERES obuhvata raznc probleme naše i svjetske politike i ekonomije, zadržavajući se na proučavanjima iskustava ratne situacije, a obuhvata i šire probleme koji sc prema predloženoj literaluri više mogu shvatiti £ao politički. SPORTSKO AVANTURISTICKI INTERES obuhvata većinu sportskih grana, kao i predloženu avanturističku literaturu koja se kreće od raznih putopisa pa do putovanja u svemir. SEKSUALNI INTERES obuhvata te probleme, proučava ih sa raznih aspekta, od fiziološko-bioloških pa sv* do društvenih. TEHNICKI INTERES obuhvata široko polje; ođnosi se na konkretnu primjenu naučnih dostignuća ili na razne fizikalne, kemijske ili tehnološke probleme, PROFESTONALNI INTERES obuhvata ргоbleme raznih paroijalnih, uskospeoijalizovanih profesija i neke probleme uključivanja mladih kadrova u tokove svojih profesija.
REZULTATI ISTRAŽIVANJA: INTERESI STUDENTSKE OMLADINE 1947. GODINE
INTERESI STUDENTSKE OMLADINE 1967. GODINE
Као što se vidi, na prvom mjestu 1947. god. nalozt se estetsko-zahavno interesovanje. Drugo
u rangu je intelektualino, a dalje slijedi seksualno, sportsko-avanturističko, političko-ekonomsko, tehničko, socijalno, hranidbeno i profesionalno. 1967. gođine na prvom mjestu nalazi se seksualni interes. Na drugom intelektualno, a daJje po ran,gu slijede, socijalno, estetsko-zabavno, magijsko-vjersko, sportsko-avanturističko, političko-ekonomsko, hranidbeno, profesionalno i tehničko. ANALIZA REZVLTATA Redoslijed i dominaciju pojedmih interesovanja 1947. god. najbolje ćemo shvatiti i objasniti pokušamo li se uživiti u poslijeratnu situaciju, tj. vrijeme kada je vršeno prvo ispitivanje. To su godine prvog poleta za izgradnju nove domovine, društva i društvenilh odnosa, godine u koiima je kultumi život još uvijek umrtvljen, Dobar film, kazališna predstava, koncert, su rijetki, ali ako dh ima to su bile masovno posjećivane predstave. Tmurae godine rata iskljuoile su bilo kakve mogućnosti intenzivnon kulturnog d zabavnog života. Dominacija SSTETSKO-ZABAVNOG interesovanja kod poslijeratne generacije studenata dade se objasniti činjenicom da je ta generaoija tokom rata bila onemogućena da se estetski d kulturao obogaćuje. a mladi osjećaju za tiim vrednotama potrebu. To је generacija koja se školovala na klasičan načicn, imala klasično obrazovanje, te su kod nje razvijene određene potrebe za estetskim vrednotama. Razloge možda treba tražiti u činjenici da je to generaoija koja je гаsla napajajući se sbvjetskom literaturom. Svaki utjecaj »zapada« u to vrijeme bio je suzbijan, a pbvođenje za zapadnjačkiim novotanijama ne samo da je bilo javno osuđivano nego а sankoionirano. Estetsko-zabavno interesovanje koje je toliko dominantno kod studenata 1947. g. nalazi se na četvrtom mjestu kod današnje studentske omladine. Da И je ovaj rezultat porazan? Znači li to da današnja studentska omlađina nije zainteresovana za estetske vrednote? Možda je zadovoljila u tolikoj mjeri svoje potrebe zatim vrednotama da je svoje interesovanje usmjerila ka drugim sadržajima? No to su sve pretpostavke, a razlozi bi se trebali potražiti u općoj kulturi, razvijenom estetskom ukusu, te u zabavnim idealima studentske omladine. Današnja situacija, odnosno ono što se može zaključiti iz opadanja estetsko-zabavnog interesa, njegov pad sa 1 na 4 mjesto 1967. g. turaačen na razne načine obuhvata, po našem mišJjenju i bitnu promjenu situacije, u smislu poboljšavanja uvjeta, otvaranja novih mogućnosti, veći npr. utjecaj Zapada, kao i veće mogućnosti individualnog kreiranja i stvaranja vlastitih kriterijuma. Svakako treba istaći i razvoj masovnih komunikativnih sredstava koji samom svojom činjenicom postojanja omogućuju veći djelokrug utjecaja. Osim toga, prema nekim istraživanjima izvršenira u anglo-saksonskim zemljama primjećeno je da je npr. interes za televiziju, kao jedan instrument zabave na prvom mjestu, najveći u godinama od 13 19, a kako se studentska omladina formira Sza te granice možda se i time može objasnjti pad toga interesovanja danas. U svakom slučaju ostaje činjenica da se danas studentska omladina uzdiže kako estetski, tako i upražnjava u dovoljnoj količini razne oblike zabave, a kakav je to kvalitet, kako će se ti oblici razvijati u budućnosti (u vezi sa općim društvenim razvojem), ostaje još uvijek pitanje za koje odgovor ne možemo sada dati. INTELEKTUALNI INTERES 1947. god. nalazio se na drugom mjestu a tu se nalazi d 1967. god. To je jeđini interes kod koga irije pnmjećeno nikakvo pomjeranje što je i razumljivo zbog opredeljenosti te omladine na dntelektualni rad, pa kao stalni faktor on mora biti prisutan. Dosta velika, i što je važno, konsitantna intelektualna angažiranost studenata je faktor koji svojom konstantnošću zadovoljava. Naime, iz ovakvih podataka teško je bilo što zaključiti o eventualnom pregnmisavanju dntelektualnih interesa kod studenata u odnosu na Л947. godinu. SEKSUALNT INTERES pokazujc prilicno značajan porast. Naime, 1947. g. on se nalazi na trećem mjestu, dok se 1967. g. nalazi na vrvom. Apsolutni porast seksualnog anteresa, njegov veliki intenzitet može se povezati a shvatiti u okviru cijelokupnog širenja i manitestiranja tzv. »seksualne« revolucije, s napomenom o navođenju svih momenata koje pruza savrcmeno društvo sredstvima masovnog komuraciranja, kao i nekim drugim oblicuna ankorporiranim u srž društvene struklure. To bi bio relativno blizak način koji bi pored navedenih odlika obuhva f ao i specifične oblike ahjenacije, postvarenja, procese uvlačenia u sebe, kao i zadovoljenost, odnosno izobilije. kako u materijalnom, tako i u duhovnom srraslu... Porast seksualnog interesovama se svakako stimulira ste večim razvojem sloboda koje se ostvaruju na polju umjetnosti, mode književnosti itd. Po našem mišljenju negativan je totalni gubltak kriterijuma kroz proccse niasmnog komuniclranja. Negdje se u neformalnim razgovorima mogu čuti, npr., tvrdnje o specifičnim tlpcvima trv. »socljalistlčklh« koraentara gollšavih slika, karikatura pa i nekih druglh oblika komunitiranja. Model prihvaćanja zapadnog utjecaja ima izra-
rito nepovoljan oblik, Ј« u takvom deriviranom obHku ne predstavlja ncštu što bi bila rsalna osnova za principijelno kritičko stanovište. Gubitak kriterija 1 realne mjerc odražava vrio dobro stanje naših komunikacija, kao, npr., nedostatak ozbiljnije razrade problema izdavačke djelatnosti. Poslovanje sa skupnim knjigama, nepotrebnini luksuznira povezlma, i timc automatskim smanjenjem djelokruga i utjecaja izdavačke djeiatnosti, knjiga se ne priviači već udaljava, te se tim procesom indirektno stimulim rast interesovanja za jeftinija izdanja koja su kvalitetno daleko ispod zadovoljavajućeg nivoa. Na takvom subkulturnom nivou nc može se očekivati naraštaj koji će Imati vrednije kriterijume, možda će samo obilovatl primjerima jedne loše izdavačke politike. Ono žto je u nekim evropskim zemljama davno primjećeno kao postojeća i perspektivno pogoršavajuća situacija, kod nas, iako opažena, na neki načln ipak smišljena, nije urodila ntkakvom pozltivnom akcijom. U галги interesa 1947. god. na četvrtom mjestu nalaze se SPORTSKO-AVANTURISTIČKI INTERES a 1967. god. on je pao na 6 mjesto. Razlozi loga pada su raznoliki. 1947. god. bavljenje sportom shvaćeno je kao masovno bavljenje, sa ne velikim pretendiranjem na visoke ili međudržavne rezultate, te je bio vdše kao neka manifestaoija kolektivnog duha, obavezno prisutnog na radnim akcijama i sličnim manifestacijama, pa i saraa potreba omasovlijenja sporta u prvim poslijeratnim godinama davala je drugačiji karakter nego što ga dma današnji sport. Nedostatak rekvizdta i opreme nedomješćivan je entuzijazmom. D,anas, u drugačijim uvjetima sport više nije razonoda, mogućnost pbboljšavanja fizičkCg razvoja dtd. već to u drastičnim oblicima postaje jedno sredstvo zarade, čak više uspješno nego neko npr. bavljenje intelektualnlm poslovima. Profesionalizacija sporta, potreba izabiranja najboljih od boljih, upomi treninzi, odricanje od stiidija, kao i oformljavanje posebnih institucija na rangu fakulteta koje o>iogućuju d obezbeđuju sport kao osnovm čovjekov interes i buduće zvanje, daiu sasvim nove odlike. POLITTCKO-EKONOMSKI INTERES u odnosu na 1947. god. kada je bio na 5 mjestu, pao je 1967, god na sedmo mjesto. Razlozi se ovdje mogu naći u promjenjenim uvjetima. Nadme, upliv studenata u organima samoupravIjania dosta je slab, što pokazuie d zatvorenost naših institucija, fakulteta, škola. Ustanovlien je i pad studentskog članstva u redovima SK, a nesnaiaženje i nemogućnost aktivne promjene svjetske situaciie, kao i relativno slab upliv na kretanie naših tokova stalno smaniuie i pokazuje pad ovog interesovanja. Teoriiski, smanjenje posljeratnog entuzijazma pokušava se shvatiti činjenicom da se upravo od mladih posljeratnih generacija očekivala aktivna podrška d rad u zajednici, a kroz ostvarivanje toga, odnosno vremensko opađanje entuzijazma pogađa nove generacije, pa i onu 1967. god. Sigumi smo da је opadanie interesa za političko-ekonomska kretanja više odraz derivirane situaoije. TEHNICKI INTERES u odnosu na 1947. g. kada je bio na 6 mjesta, 1967. g. pao je na 10. Ovakav izraziti pad je očigledan, no manie je simptomatičan od npr. gubljenja mteresa za ekonomsko-politička kretanja. Ovdje mtervenira promjena društvenog stanja kao i nuzan i normalan razvoj društva sa svim svojim specifičnost im a. Polifunkcionalnost obrazovanja, opažena i na našem uzorku, odnosno na predstavnicima humanističke omladine, nuzno se derivira u budučnosti na razne specijalizaciie i nosi sve odlike modemog drustva. Podjeia inteligencije na tehmčku i humamsticku, ukazivanje na tehniku kao na moguou opasnost, gubljenje interesa za tehmku, smanjivanie općeobrazovnog telmičkog mvoa jednih. odnosno veliki porast kod drugih, kao t obratna situaoija u vezi sa hum anistickim obrazovanjem, mogu pomoći u objasnjavanju tako veli'kog p.ađa. „ Vrlo je interesantno posmatrati KRETAhJt MAGIJSKO-V J ERSKOGJHTERESA pod. bio na 7 mjestu, dok je u 1967. god. porastao i nalazi se na 5 mjestu. Ako т u оуот sliičaju ne hi trebalo presmjelo ipak se neke manje-vtse hipotettcke pretpostavke mogn postaviti. Naime, taj porastmozda je prouzrokovan povlačenjem omladme u sehe, smanjenim angažmanom na strem j?ianu a istovremeno i pojavom zasicenostt, tzobilja. Javlja se svakako i svojevrsna tndifc : rentnost za suvremena kretanja đanasnnce г sutrašnjice kao posljedica uvtđanja relattvno slahog utjecaja na takve tokove uzete u štrem U našim uvjetima to je vrlo simptomatična pojava. Ne možemo a da se ne upitamo i o ulozi intelektualaca 1947. god. koji su danas tj. 1967. g. prisutni i bili su pnsutm svojim djelovanjem punih 20 godina. Kako jc moglo doći do porasta interesovanja za takva pi* tania? Ponekad se u neformalnim razgovonma može čuti da budući pop ili uopce vjersko hce ako ništa a ono ima zagarantiran posao u t>udućnosti, što se za većinu današnje students'ke mtelegencije raznih stmka ne moze bas оагеđeno reći. Slaba mogućnost realizacije studiranja kao i nedovoljna pomoć od strane zajeanice, povećale su i indiferentnost. No, isto tako razlozi mogu biti i čisto intelektualne pnrode, motivirani ličnim htijenjima za proučavanjem а boljim ujx>znavanjem magije kao t religijsKin običaja. azvjesna filozofska problematika tu svakako stoji, ali mi smo uvjereni da 01 rješenje mogli prije naći na drugoj stram, u širim okvirima zajednice. HRANIDBENT I PROFESIONALNI interesi su za nas manje interesantni po?|0 pokazuju mala i skoro nikakva variranja. MOGUCI ZAKLJUCCI Iz izloženos se vidi tendencija, novo pomjeranje ili zamjena interesa kod ispitivanih studenata 1947. g. i 1967. g. Kod ispittvamh studenata 1967. g. su osjetno, u odnosu na 1947. <rod. pali estetsko-zabavni, sportsiko-avantunsUčki, tehnički, političko-ekonomski interesi, ali su zato znatno porasli seksualni i magijsko-vjerski interesd, dok su intelektualni, hranidbeni i profesionalni ostali nepromjenjeni. Interesovanja ispitivanih studenata 1947. g. pokazuju njihovu okretnost prema društvu čiji su aktivni suradnid, društvu које treba da grade, komc su potrebni. koje ih čeka. Ispitivani studenti 1967. g. svojim mteresima pokazuju okrenutost prema sebi. Oni su neaktivni i bez mogućnosti da djeluju na društvo. Premda ne možemo donositi neke generalne zaključke ipak ovo pomjeranje i zamjena interesa kod ove dvije ispitane grupe u razmaku od 20 godina, upućuje da odgovore tražimo na širem društvenom planu.
ŽEUKA SPORER
najnovije vesti iz sociološkog instituta
U vezi Vašeg interesovćinja za čmjenicu o torne ko stoji iza materijala o stanju u Sociološkon) institutu koji ste objavili u broju od 5. 111 1968. godine, pod naslovom; »Priznanic i poštovanje profesoru Raškoviću«, obaveštavate se da su ovaj materijal pripremili, napisali i iza njegovog sadržaja stoje: 1. Vlajko Petković, asistent, predsednik Saveta radne zajednice Sociološkog instituta; 2. Dr Predrag Aleksić, v. d. pomoćnik direklora; 3. Vladimir Grečić, šef računovodstva; 4. Mirko Perović, blagajnik i 5. Nada Petrović, v. d. administrativnog sekretara. Za Upravni odbor Sociološkog instituta PREDSEDNIK MILANKA DAMNJANOVIĆ REDAKCIJI LISTA »STUDENT« Povodom članaka objavljenih u »Studentu« u brojevima 20. 11, 5. 111 i 19. 111 1968. godinc. u kojiraa je tretirana situacija u Sociološkom institutu, Upravni odbor Sociološkog instituta u interesu obaveštavanja javnpsti o pravom sta nju stvari, želi da saopšti sledeće; Savet radne zajednice Sociološkog.jnstituta sa predstavnicima saosnivača veća SR Srbije, Republičkog veća za SR Srbiju, Saveza sindikata Jugoslavije i Univerziteta u Beogradu, na svojoj sednici održanoj dana 27. II 1968. godine formirao je Komisiju koju čine Upravni odbor i predsednik Radne zajednice Instituta, sa zadatkom da svestrano isnita i utvrdi činjenično stanie u vezi sa nastaJim snkobima u instilutu i da o tome pripremi izveštaj sa odgovarajućom dokumentacijom kakj bi se na temelju istoga moglo pristupiti rešavanju spomih pitanja. Ova Komisija je pristupila radu 5 još uvek radi u svom punom sastavu nastojeći da savesno obavi povereni joj zadatak. Međutim, svojom praksom objavljivanja po menutih članaka i dopuštanjem da se preku stubaca Vašega lista vodi polemika u kojoi se operiše sa nedokazanim tvrdnjama 5 neproverenim činjenicama, Redakoija »Studenta« nc doprinosi objektivnom informisanju javnostio pravom stanju u Institutu već pogoduje snagaша koje nastoje da u rešavanju svojih problema apriori uključe pritisak javnosti, a zaobiđu organe samoupravljanja Instituta. Tim sc ne sa; mo slabi autoritet samoupravnih organa vec se utiče 5 na javno шпјепје da prejudicira svoj stav po ovim pitanjima. Upravni odbor želi istovremeno da skrenc pažnju Redakciji »STUDENTA« na svu težmu cxlgovomosti zbog posledica po ugled Instituta koje neminovno proističu iz ovako jednostavno; tretiranja situacije u naučnoj ustanovi u ko joj pored 16 stalnih radi još i 25 spoljnih saradnika poznatih univerzitetskih i drugm naučnih radnika koji učestvuju u obradi anačajnih istraživačkih projekata, od kojih su tr! međunarodnog karaktera. Svaki sud i ocena гаda jedne ovakve institucije шога biti zasnovan na temeljito proverenim činjenicama. S obziirom na izloženo Upravni odbor Soc' ološkog instituta poziva redakciju »STUDEN TA« da se javno ogradi od sadržine pomenut'.n čbnaka i da sa akademskim strpljenjern sace ka zaključke samoupravnih organa koji su Р г ' venstveno pozvani da razmatraju svoje problf me i da o tome blagovremeno obaveste javnost Upravni odbor s pravom očekuje da će pismo biti objavljeno u celini u prvom nareunom broju »STUDENTA«. Odlučeno na sednici Uoravnog odbora Sociološkog instituta 23. 111 1968. godine Protiv sadržine ovog pisma glasali su Ksenija Mićić i Miloš Aleksić. Za Upravni odbor Sociološkoi instituta PRED3EONIK MILANKA DAMNJANOM 1
ISPRAVKA: РгШкош objavljivanja teksta »Odg<" vor prof. Raškoviđu na traženo priznanje i poštovanje« u nrošlom broju Studenta. nepažnjom korektora Jspušteno Je im e MILOSA ALEKSIĆA koji Je jedan od pot* pisnlka tog odgovora.
4.
SIUDENI
IMI/I'
rang interesa interesi procenat (%) 1 Estetsko-zabavni 21 2 Intelektualni 17 3 Seksualni 14 4 Spor tsko-av antu ri s tič ki 11 5 Po)itičko-ekonomski 9 6 Tehnički 8 7 M agi j s ko-vj e rski • 7 8 Socijalni 5 9 Hranidbeni 4 10 Profesionalni 3
rang interes,a interesi procenat (°/») 1 Seksualni 23 2 Intelektualni 15 3 Socialni 15 . 4 Estetsko-zabavni 14 5 Magijsko-vjerski 8 6 Sportsko-avanturistićki 8 7 Pciitičko-ekonomski 7 8 Hranidbeni 4 9 Profesionalni 4 10 Tehn : čki 1