Svet

HRVATSKA VOJSKA MORA NAPASTI KRAJINU PRE POVLAČENJA UNPROFORA!!!

Razgovaro: Borls Komadlna

MfIBTIM ŠPEGELI. general IMfl. kasnije Hrvatske vojske. danas u penziji. čovek za čije je Ime vezan i sam poćetak rala Izmadu Srba i Hrvata. govori o akluelnoj situaciji vezanoj za ostanak llnnrologa u Hrvatskof š Krajlni. najnovlje slvaranje zajednićke knmande Hrvatske vojske I flmiije BIH i tvrdi;

artin Špegelj, general u penziji, pripada onofn uskom krugu "najzaslužnijih" Ijudi koji : personifikuju rat u bivoj Ju'goslaviji. Krajem 1990. Spegelj 'je postao ministar odbrane. a 'pošto njegova koncepcija "odbrane" Hi'vatske nije prihva|ćena, napustio je tii dužnost. Ministarstvo odbrane danas se s -više ne koristi njegovim uslu' gama, ali Spegelj sa velikim interesovanjem prati sve što se događa na ratištima bivših jugoslovenskih republika Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Odnedavno je prestao da obavlja i poslednju dužnost, dužnost predsednika Dmštva hrvatskih, veterana građanskog rata ("Udnige hrvatskih veterana domovinskog rata"). • Recite nam kako komentarišete vojnu situaciju u Bosni?

Primirje se u BiH samo relativno održava. Borbe su vrlo žestoke oko Velike i Male Kladuše, ui Bihać nije miran. Abdičevci i martićevci žestoko napadaju, ali se crta bojišta ne pomiče. Zasto tako žestoko napadaju, nije teško odgonetnuti. Prvo, übrzo će isteći potpisano primirje i ne znaju kako će ih i gdje udariti odmorena i bolje naoružana Armija BiH. DaMe, to planere u Beogradu tjera da riješe pitanje zapadne Bosne i ustoliče Abdića u Bihaću. Pri tome im se veoma žuri, ali stvari ne idu kako bi oni htjeli. Peti korpus odolijeva, HVO mu pomaže, čak su uspjeli nanijeti velike gubitke snagama neprijatelja, osloboditi popaljena hrvatska sela i zauzeti gotovo cijelu Plješevicu. Oživljava i sarajevsko ratištc, agonija opkoIjenog grada, na sramotu tzv. slobodnog svijeta, nastavlja se. Da zaključim, za kratko vrijeme, mjesec do dva, treba očekivati važne vojne događaje u BiH. Mislim da će do bitnih vojnih pomaka doći u središnjoj Bosni. Dakle, podmčje Usore, Doboja i Ozrena na jednoj strani, a na dmgoj strani dio istočne Bosne, odnosno sve što je istočnije od Olova, Pala i Tmova prema Drini. Znači preraa Goraždu i Srebrenici, područjima koja su bila naseljena gotovo isključivo Bošnjacima. Vojne postrojbe bosanskih Srba vjerojatno će se usredotočiti prema istočnoj Hercegovini, odnosno prema prodoiu ka dolini Neretve južno od Mostara. To podmčje moglo bi biti poprištem vrlo žestokih borbi. O tome svjedoči i velika koncentracija srpskih snaga oko Bi-

leće i Trebinja, što je i realna opasnost za Dubronik, Pelješac i cijelu dolinu Neretve. Cuje se da je Hercegovački srpski korpus vrlo slab, ali to ne znači da Mladić jiije uspio dovući nove, svježe snage, kojih ima u izobiIju na podmčju Zvomika i Drine. Glavni im je problem, koji ih pritišće cijelo vrijeme, Ijudski faktor. Razbuktat će se borbe oko Sarajeva i Bošnjaci će nastojati deblokirati Sarajevo. Držim, dakle, da će biti žestokih sukoba sa možda spektakularnim rezultatima. A razlog je Armija BiH koja je u posljednjih godinu dana, posebice u posIjednjih.nekoliko mjeseci, bitno ojačala. Ona se modemo naomžala i još se naomžava. Od prije se zna u Armiji BiH Ijudski čimbenik nije problem. Zapovjedni kadar joj je sve kvalitetniji, a razvili su i vlastitu proizvodnju streljiva i lakih artiljerijskih omđa, minobacača i sl. Hoće li HVO pratiti Armiju BiH i zajedno s njom oslobađati okupirane krajeve veliko je pitanje, budući da v sfe još vuku neki politički potezi koji mše tu suradnju. • Da li je ta saradnja moguća? O tom potom, ne bih želio detaljnije govoriti o tome. Dobro, HVO je nastavio borbena djelovanja južno od Glamoča. Zauzeo je Troglav, vrh Dinare, To je sve jako dobro i dragocjeno, i bio bih radostan kad bi se to napredovanje produžilo. Takvo djelovanje, kao i djelovanje Sedmog korpusa prema Donjem Vakufu, štiti bokHVOa na Eivanjskom polju, kao i djelovanje Petog korpusa, koji je sve uspješniji, prerada su mu

neki proricali propast. Niti je Karadžić u stanju da ide iz prostora Banja Luke, Mrkonjić-Grada prema Grahovu i Kninu, niti kninski pobunjenici imaju toliko snaga da bi spriječili napredovanje Petog korpusa. Dmgi potez koji bi valjalo povući je presijecanje koridora u bosanskoj Posavini. Po meni, to je ključ za završetak rata, ne samo u BiH nego i u Hrvatskoj. Moramo se vojnim aktivnostima pripremiti za odlučujuće bitke. No, to je i pitanje procjene mogućnosti okupatora; čini mi se da on takvih snaga nema. Viio dobro znamo da od Gradiške do Banje Luke praktički nema srpske vojske, ogromna podračja Banije i Korduna gotovo su prazna. Nekoliko bataIjuna koje imaju ratuju na području Kladuše i tamo trpe poraze. • Šta je sa "istočnim UNPA sektorom", odnosno Slavonijom? Zapadna je Slavonija s vojničke točke gledišta marginalno pitanje. To je pitanje zaostalo iz 1991,'godine, i ona pada zajedno sa Banijom i Kordunom. U istočnoj Slavoniji stanje je drakčije. Ono je vrlo slično situaciji u bosanskoj Posavini. I po vrijednosti koju predstavlja, ali i po složenosti izvođenja ratnih operacija. Ne samo zbog toga što je to područje neposredno vezano za Srbiju, nego i zbog toga što je ovladavanje tim prostorom moguće samo visokotehniziranom i vrlo preciznom vojnom operacijom. Ne bih sada govorio o detaljima. Ta operacija morala bi biti vrlo kratka. Dugotrajna borbena dje-

lovanja na tom podračju ne bi donijela dobre rezultate. • Hoće li eventualno rasplamsavanje sukoba između Hrvatske i RSK, kako prognoziraju neki analitičari, u rat uvuči i vojsku Jugoslavije. To su dva međusobno suprotstavljena problema. Izvinite, ali Srbi zaista ne žele napustiti okupirana podračja. Oni žele veliku Srbiju. To je ono za što bi Srbi glasali. Dnigi je problem u tome što nijeduom Sumadincu ili Pomoravcu nije ni nakraj pameti da ratuje u Hrvatskoj, da izgubi glavu. Više od 300 tisuća mladih Ijudi otišlo je iz Srbije da izbjegnu mobilizaciju i vjerujem da bi novim ratom ponovno nastalo pravo bježanje iz Srbije, Stoga smatram da se njihova tehnička superiomost topi na Ijudskom faktora. Predviđam da je ratna opcija ove godine realna mogućnost. Rat će se, u svom najvećem dijelu, voditi u Bosni i Hercegovini. Ako želimo poraziti agresora, onda to moramo početi upravo u BiH, da bismo zatim završili u Hrvatskoj. To je pravi redoslijed. Mislim da nekakva mirna opcija, odnosno mirno priključenje okupiranih podračja u hrvatski pravni sustav, naprosto nije realna. Stoga, ne treba se, kako vi kažete, "zamajavati" pričom kako neće biti rata. Ne smiju nas Srbi više iznenaditi kao što su nas nepotrebno iznenadili 1991. godine. Htjeli-nehtjeli, očekuju nas sudbonosni dani i mjeseci; tragično bi bilo gumuti glavu u pijesak. • U Hrvatskoj se u poslednje vreme govori o navodno mogućoj "srpskoj provokaciji". Svakako. Tko to ne predviđa, taj je naivan, pogotovo Ministarstvo obrane i Glavni stožer. Uvijek kad su u krizi,jadaraju artiljerijom po Zadru, Sibeniku, Gospiću, Novoj Gradiški, Sisku... To treba očekivati. Samo ja danas više ne bih tolerirao nikakva opravdanja Ministarstva obrane, Glavnog stožera i hrvatske službene politike. Oni su dosad morali pronaći pravi odgovor za moguće srpske provokacije. • Kako komentarišete vojni sporazum Jugoslavije i Rusije koji je nedavno potpisan? Nije nikakva novost, iako se ona krila od naše javnosti. Vojna suradnja Srbije i Rusije bila je stalna i nikad se nije prekidala. Sada je to i formalno zaokruženo. Najvjerojatnije je riječ o nabavci protuzračuih raketnih sistema koje bi Rusija željela ispitati na našem tlu. • Da li biste komentarisali vest o zajedničkoj komandi Hrvatske vojske i oružanih snaga BiH? Još 1991. predlagao sam savez svih strana ugroženih od bivše JNA. To je dobar potez, iako kasni dvije i pol godine. Agresor je isti, i obrana od agresora mora biti zajednička, maksimalno usuglašena. Sporazum je sasvim nov, teško je reći kakve će to posljedice imati, a o tome koje bi se teškoće mogle pojaviti najbolje svjedoči izjava gospodina Bendera koji kaže da je HB, država kao i svaka druga država, samo što zasad još nije priznata. Ako se tu nešto mijenja nabolje, onda zajednički vojni napor žitava agresije, Hrvatske i BiH, mogu dati übrzo ohrabrujuće rezultate. Nadajmo se.

KOLIKOG ĆE VEKA BITI NOVI BOSANSKO-HRVATSKI VOJNI SAVEZ: Martin Špegelj

31. 03.1995. Svet