Svet
1.4.1986. Svet
ipak budete otkriveni, uhapšeni od strane IFOR-a ı da noć provedete u njihovom ZatVOTU. : Grad se intenzivno popravlja. Pravoslavna crkva u centru stoji neoštećena, pogodila ju je, kažu, samo Jedna granata u ratu. 1] ostale tri bogomolje pored nje, srećom, bez većih su oštećenja. Na žalost, to se ne može reći ı za većinu objekata u SaraJevu. Fasada svake zgrade Je oštećena manje ili Više, mnogobrojni automobili su
prošarani gelermma, a dosta: toga je zauvijek neupotreb-..
ljivo. Nekadašnja zgrada "Oslobođenja" podsjeća na ugljenisanu ljušturu, nekada zastakljeni neboder kao da je u posmrtnom hropcu obgrlio ostatak svoje građevine i Stopio se sa njim u ruŽnu, crnu masu. Jadno izgleda nekadašnji arhitektonski ponos Sarajeva, Dom staraca, čije Žive boje na razlupanim Zidovma odudaraju baš kao što prejaka šmunka odudara na licu neke oronule starice, njegove stanarke. Neupotrebijivo. uništeno izgleda i zgrada Elekiropriv rede, Socijalnopz., Umnisovi neboderi Moino ı Uzeir, Skupština...
Teško Je nazvati Zetrom usvljenisanu eomilu konstrukcije. a leško Je ne primnijetiti iza te eomile ničeea, u dalji-
WL. nekadašnje vroblje koje
ic uarislo ı preraslo okolna
će vam ispričati
brda. Na Koševu, na pornoćnom fudbalskom stadionu, takode isti takvi grobovi koji se pružaju unedogled. Grobove ćete vidjeti ı u dvorištima zgrada, Jer je Sarajevo za vrijeme rata izgubilo oko 13 000 svojih sugrađana. Na ulicama ćete sresti ljude u invalidskim kolicima, bez nogu ili ruku, djecu koja su zanijemila ili ıinucaju nakon pretrpljenog straha i granatiranja. Sarajlije će vam rijetko pričati o tome smatrajući da vas terete ı da ne mogu izmjeti sve strahote, iskustYa, poiuženja ı tragedije koJima su bili izloženi. Radije "smuyješnu stranu istorije” i bombardovati Vas vicevima, na SVOJ račun, razumije se.
UZ MUZIKU CECE I DRAGANE MIRKOVIĆ
U gradu je intenzivan kulturni život, a tako je bilo i sve Vrijeme rata, na ŠIO su oni veoma pomosni. U tih petnaest dana, koliko smo bili tamo, otvoreno Je sedani novih izložbi (slika. skulptura. [otografija). zatvorena je "Sarajevska zima”, održano je nekoliko promocija Ktjiga, Indexi su imali koncerte dva dana. dolazila je Liv Ulman, gostovao švedski film, održavaie pozorišne predsiave. Pred bioskopima je bila "mirnodopska sužva”. hit je bio Rim "Besam ız Sijetla" sa Meg Rajan ı Tom Ilenk-
ZORAN PAVLOVIĆ Železnička 50 tel.:O21/28-532
JOŠ UVEK SM
som. Ademir Kenović je silimao "Zatvoreni krug", prvi bosanski igrani film od početka rata po scenariju Abdulaha Sidrana. Za potrebe filma saobraćaj u gradu je bio blokiran, padale su lažne granate, a gradani su stalno obavještavani da su detonacije lažne. Glavnu ulogu u filmu, pjesnika Hamzu, tumači Mustafa Nadarević, a scenografija je bila najlakši "problem". Ruševine su svuda okolo, a kontejneri ı metalni blokovi stoje između ulica, na mostovima 1 otkrivenm dijelovima grada, tamo gdje je donedavno vrebao snajper.
lako o bivšim Sarajlijama: Bregoviću, Kusturici, Neletu Karajliću... ne možete čuti ništa lijepo, prati se i vrijednuje sve što oni rade. Tako se Kusturičin film "Podzemlje" gleda po kućnim sjedeljkama, a Neletova "Složna braća” ocijenjena su kao mlak i nekvalitetan hunior (E, gdje Je od toga naša Top-Hsta nadrealista” '). Međutim. Zdravko Čolić je Sarajlija koji se voli ı o kome Se SVI raspituju.
Album Dine Merlina je najslušaniji, bez obzira na čiujenicu da su sa državni mediji izbjegavali jer Je bio odsutan "kad Je Bosmi bilo najteže”. Dio tvrdi da će tuži: Cecu Ražnatović Jer je "posudila”" iri pjesme sa njcgovo? proslo albuma. Tua-
ı Dino Ju Za VOJ OVI albuin “poxućlo” nesto od Ma-
Jkla Džeksona, nešto od KcJta Stivensa... Uz Dinu slušaJu“se 'Boni Getmski Alka Vuica, Bajaga, a od narodnjaka favoriti su, svakako, Ceca Ražnatović i Dragana Mirković. Taksista, invalid 1Z rata, iz čijeg. automobila je dopirala pjesma "Moj Beograd" komentarisao je to riJečma: "Protiv muzike nemam ništa, ne smeta mi da slušam sve što mi se dopada. Ali nju da vidim, ne znam šta bi Joj uradio.”
SPISKOVI NESTALIH SRBA
Mediji u Sarajevu su većinom pod državnim skutoni ı čvrstom rukom što se ogleda ı u tiražu takvih novina koji Je uobičajeno mali. "Oslobođenje", "Dani" ı "Slobodna Bosna” su novine koje, Opirući se uticaju vlasti, održavaju profesionalni nivo. Isto se odnosi i na "Radio Zid” ı KUM “Sftadio 90% Kontakt-emisije na ovim radio-stanicama su ilustratiVne, Jer se u njima dobro osJeti raspoloženje i otpor prađana prema posiojećem stanju u gradu, primitivizmu, nacionalnim isključivostima ı potezima vladajuće garmiture. Iz O SU IOS! obšli, alı su ı mnogi ostali. luteresantno je da su u Sarajevu Za VrIJČIC raln Ostali svi stari komumstı (Branko Mikulić Je umro u Sarajevu u toku rata ali njeeova SU-
pruga Rajka još uvijek Živi tamo). U Sarajevu je ı Milka, žena Hamdije Pozderca, a Jedu koji Je otišao iz Sarajeva bio je Milenko Renovica, kasrniji savjetnik Radovana Karadžića. Srbi koji su cijeli rat proveli ovdje objašnjavaju nam da su doživjeli i ružne stvari, ali je znatno više bilo lijepih koje su ih i ohrabrile u namjeri da ne idu nikuda. Prvi put od kada je bosansko klanje počelo, u Sarajevu je Javno pomenuto ı zatraženo da se kazne oni koji su odgovorni za smrt oko dvije hiljade sarajevskih Srba koje su kroz Svoje ruke propustili Caco, Ćelo i slični. Pitanje je pokrenula nezavisna informativna novina "Slobodna Bosna" uz pomoć Srpskog građanskog vijeća koje već duže priprema materijal ı spiskove nestalih Srba. Na žalost, SGV se nije dovoljno angažovalo oko pitanja Srba koji su se tih dana selili iz sarajevskih predgrađa koja su trabalo da pređu u ruke Federacije, što im je i zamjereno od strane omih koji Žele ı nastoje da uspostave ı održe građansku Bosuu zajedno sa njenim Srbima, Muslimanima i Hrvatima. Naravno. najveće krilike upućuju se Palama, kao ı naJodgovornijim u Sarajevu, vlasti koja nije ništa uradila da zadrži Srbe koji su odlazili. Garancije koje su dolazile od siranc vlasti bilc su mlakc: dale sa pola: srca. Zbopv tIova-su se. ih dana, in-
tenzivno sastajah Srbi i Muslimani sa Ilidže. uz posredništvo Karla Bilta, svjesni da sami mogu uraditi naJviše ukoliko žele zajedno da žive. Ilidžanci su bili najviše zainteresovani da se dogoVore, Jer je riječ o imućnim ljudima koji su imali velika imanja i dosta zemlje. UspJeli su donekle, i na Ilidži je ostalo oko tri hiljade Srba.
Sarajlije se raspituju o životu.u Srbiji, sankcijama, izbjeglicama, prijateljima koji su tamo. Zamoliće vas da ponesete pisma, prenesete pozdrave, ali i reći vam i da ne Žele nikada više nogom kročiti tamo. Ako ste po dolasku u Sarajevo očekivali "Džamabiriju", "Teheran", otići: ćete razočarani onim što ste vidjeli. Sve se svodi na zelene uniforme policajaca, zelene table sa menima ulica i poneki pozdrav "Selam Alejkum”. Umotane žene ćete rijetko sresti (!(Umotala se a nekada je bila najveća kurva na Čaršiji” . prokomentarisana je jedna od njih). Naprotiv. vidjećete većinu žena u mini-suknjama, dotjerane i našminkane kao što su bile, pričaju, sve vrije-. me rata. Ako ste u Sarajevo došli da se uvjJerite da nekadašnjeg Sarajeva više | opet Ćete se razočarali. mk Abdulah Sidran bi vas upitao Jednoin svojoin pjcsmom: Zaate | Kako diše Planeta Sarajevo”?
Pjes-
(fotoreporter), Srđan Raj Brankica Treskavica, Veš
Stalni Šarac _-% 'Dubfavka Bošdagović, Đaliborh “Božović, Vanja Bulić, dr Dragomir”
O VIĆ<AJeksandar" Đuričić,
/ ran i M Moleta. Marčetić,
Goranka Matić, Ksenija Matović, Miroskie Mikuljahac, Igof Mirović, ·Nataša Odalović, Mirjana Pantoš,
_ | Aleksandra Petrović, Dragoljub. _|-Petrović. Zoran Radić, dr Draško _| Ređep, Jasmina Spasić Milemi~, i Tanjga “Gora an Urokalo. ZOO
e e =
___Ziro račun: - 45700 -698=0-
rešenjem
632-00386/92-03. poeiita istog Ministarstva određuje se stopa Osnovnog poreza na promet po
.
tarifi od 7%
a Cr
Grafički centar Svet Pro _ Olja Bezdan, Daniel Gagro.,
Dis obučija- Pr Pravni savetnik tu
sekretarijat (021- 363.472) 36376 SPP –
Sc List je registrovan u Miništarstvu za mformacije Republike O
Maura ape jade aaa
——-&;fuyalAa ink