Topola

Da je Dubravka - na pozornici zagrebačkoj održala sjajnu i podpunu pobjedu što bijaše najkrasnije proslavlje njezina tvorca pjesnika Gundulića to bijaše velika zasluga onih, koji su s umjetničkim i rodoljubnim žarom priredili i izveli pozorištno prikazivanje Dubravke«. Ali omogućilo je taj sjajni uspjeh samo pjesnikovo umieće u sastavu drame, sladko milinje izboritoga njegova jezika, i uzvišena glavna misao njegova.

Gundulićeva Dubravka tako je plemenito i umno zamišljen slavospjev slobodi spojenoj s pravim čovječtvom, da će mu jedva biti ravna u evropskom pjesničtvu do Gundulićeva doba. Takov slavospjev slobodi i ujedno rodnomu svomu gradu mogao je izvesti sin onoga Dubrovnika, koga pri početku ovoga vieka prije propasti njegove slobode nazva englezki pisac najmudrijom, najboljom i najsrećnijom državom na svietu. Motreći Gundulić iz slobodnoga, o ' prosvietljenoga, sretnoga Dubrovnika svoju braću po Dalmaciji i po Balkanu robskim tamnilom pritisnutu, pokazuje u = DubravcD braći dalmatinskoj - prikazom starca Dalmatinca utočištno okrilje s\'oga Dubrovnika, a poslije u svom velikom epu -Osmanu , razkriljujući misao Dubravke , misao slobode, Ijubavi i prosvjete, na široko prostranstvo slavenskoga roda, priziva braći na Balkanu osloboditeljicu, tadanju moćnu slavensku držarai na sjeveru, porazom sultana Osmana netom proslavljenu Poljsku. Prije pedesetak godina prihvatilo je ilirsko, preporodno doba hrvatske književnosti djela staroga

XXXVIII