Topola

76

Drugi odsjek.

njezina postoji još danas glasoviti Ganymedov kip u va ti kans k o j s bi r c i u Rimu (slika 37.). Kjasni dječak ne otima se ni malo grabežljivomu orlu, nego kao da znade, da je ta ptica sam Zeus, koji ga nosi u visine, svojimi crtami i držanjem pokazuje, kako mu se skroz podaje i kako već osjeća blaženu sudbinu bogovsku, koja ga čeka. Pseto gleda za njim i zavija, a smješteno je tamo, da u gledaoca još vise ojača predstavu lebdenja; pastirska frula, ito no leži na zemlji, označuje zanimanje Ganymedovo prije njegova uzvišenja u Olymp. Druge kompozicije prikazuju Zeusa sama kao otimača u podobi orla, tako u illetcima. Pa i njegovanje orla Ganymedom mnogo je puta prikazauo, tako na pr. u Vatikanu.

2. Neieski pojavi. a. Helij (Sol). .Helij, latinski Sol, sunčani bog, spada u ono malo čislo bogova, koji ne promienjeno sačuvaše svoj prirodni znamen. Njegovo je štovanje bez dvojbe iz Asije došlo u Grčku, ali se ograničilo na malo mjesta, od kojih je najvažniji otok Rhod, gdje se je sunčanomu bogu uz gymnasticke i glasbene igre svetkovala godišnja slava. Pjesnici ga opisuju kao liepa mladića blistavih očiju, glave okružene sjajnimi viticami i pokrivene zlatnim šljemom. Svakdanji mu posao jest bogovom i ljudem donositi danje svjetlo, kružeći nebeskim svodom i uzvinuv se kod iztočnih Aethiopa iz mora. U to mu ime pridaju pjesnici sunčana kola i četiri vatrena konja, ali ne kazuju, kako on s mjesta zalazka na zapadnom kraju svieta opet dolazi na mjesto izhoda. Daleko na zapadu ima Helij sjajnu palaču i glasovite vrtove, što ih čuvaju Hes p eride, Po porietlu ga nazivahu sinom Titana H yperiona i Titanke T h e j e, s čega i njega okrstiše Titanom. Sa ženom si Persom (Pogubnom), Okeanovom kćerju, porodi on iz argonautske priče poznatoga kolchijskoga vladara Aeeta i još poznatiju čarobnicu Kir k u (Circe). Drugi Helijev sin jest Phaethon, koji je nesretno zaglavio, pokušavši sjesti u otčeva kola i tjerati divlje sunčane konje.