Topola
daura, gdje imadjaše najglasovitije svetište, koje je nedavno grčka vlada izkopati dala. Tuj bijahu Asklepijevi svećenici sagradili veliku bolnicu, koja je bila na dobru glasu. Običan način liečenja bijaše taj, da su bolestnikom davali spavati u hramu, na što bi im se, ako su marljivo molili i žrtvovali, ukazao bog u snu i priobćio
pravi liek (incubatio). U Rimu je njegovo bogoslužje zavedeno godine 291. pr. Is., kada su za strašne kuge, koja je više godina harala gradove i sela, sibyllinske knjige bile svjetovale, neka se donese Asklepij iz Epidaura. Sveta bogova zmija idjaše, kako kaziva pobožna priča, dragovoljno za rimskim poslanikom, i odabra si boravištem tiberski otok pokraj. Rima. Ondje sagradiše hram Aesculapiju i podigoše mu pozlaćeni kip 13. godine pr. Is. I ondje se je rabilo spomenuto sredstvo spavanja u hramu (incubatio).
SI. 40. Glava Asklepijeva. Britski muzej.
U umjetnosti se Asklepij ili Aesculapij obidno prikazuje kao zreo, bradat čovjek, s vanredno plemenitimi crtami lica (Zeusa nalika), s kojih odsieva blaga dobrohotnost ljudskoga dobrocinca, voljua priteći п pomoć. Poznati se može po pratilici zmiji, symbolu pomladjujuće se životne snage, koju on budi hrani i miluje, budi mu se ona ovija oko palice, kako se obično i prikazuje. Tako je prikazan priloženim snimkom s kipa' koji se čuva u Berlimi (slika 39.). I drug! attributi nagovieštaju boga liečnika, zdjelica s Ijekarijom, čuperak trava ili pinjolov češer; napokon mu se pridaje i pas, kojega su jeziku, kao i zmijinu, stari pripisivali Ijekovitu mod. O Thr asymedovu kipu Asklepija od zlata i bjelokosti u Epidauru možemo si stvoriti sliku po novcih; brojni iuače sačuvani kipovi Asklepijevi, kako no i berlinski, potječu većinom od jednoga typa, za koji se cini, da je postao u Pergamu. Najnovija izkapanja u Epidauru i na južnom obronku akropole athenske, gdje je takodjer stajao glasovit Asklepieion, izniela su na vidjelo mnogo toga, što se tide
83
I. Olympski bogovi. Asklepij.