Topola
8 4
Drugi odsjek.
Asklepija i njegova bogoslužja. Dali na slici 40 snimljeni, iz Asklepijeva svetišta na otoku Melosu polječuća glava britskoga mnzeja zaista pripada toirra bogn, moglo bi se podvojiti; u novije bar doba tvrde neki, da je to glava Zensa Meilichija. b. Niža božanstva poroda i Ijekarstva. Kao božica poroda štovaše se u Grka Eileithyja, koje je ime, čini se. prvotno bilo samo pridjevak Here kao zaštitnice rodilja. Uz nju se smatraše kao zdravlje u obće ukrepljujuda božica Ijekarstva H y g i e j a, koju držahu Asklepijevom kćerju. Upravo poradi toga prikazivahu često oba božanstva kao sktxpinu. Velika skupina te vrsti nalazi se u Turinu (u kraljevskom dvom), druga opet u Uffiziak u Firenzi, gdje je Hygieia odjevena poput melijske Aphrodite. Rimljanom ne trebaše osebne božice poroda, no ipak se u njih štovaše često sa Hygiejom identifikovaiio bide, zvano Strenia ili Salus, onda kao duvarica rodiljine sobe Carna ili Garde a, o kojoj mišljahu, da naročito odbija hude Strige, što no nodu dolaze sisati krv novorodjencem. No Carna se je i obćenito kao zaštitnica phjrsičkoga blagostanja. Drugo tih nižih božansty r a, od kojih moljahu dug život i trajno zdravlje, zvaše se Anna Perenna. 4. Bolanstva usuda. a. Moire (Parcae). Pod latinskim imenom Parcae mnogo poznatije Moire znamenuju za pravo dio života i životne kobi, dosudjene svakomu dovjeku od njegoy T a poroda, i u tom smislu ima toliko Moira, koliko bida. No Grci običavahu takove množi štovati u svetoj trojki, i s toga se obično pomišljahu tri Рагсе, što ih kao mradne i neizpitljive sile usuda udiniše kdermi Nodi. Zovu se Klotha (prelja), Lachesa (udesnica životne kobi) i Atropa (koja se ne da odvratiti). Rimljani poznavahu izprva samo dvie Parce, te dodaše tredu jedino za to, da istovjetnost s grdkom mythologijom bude i u tom pogledu podpuna.