Topola

20

Dmgi odsjek.

као bračne božice bio počeo mah preotimati, moradjaše se naravski i njezino bogoslužje sve više širiti, te ju osobito na Samosu štnvahu zaštitnicom braka. I u Boeotiji i na otoku Euboeji bijaše staro njezino štovanje. Najodličnije joj svetište bješe god. 423 рг. Is. sagradjeni Her aeon medju Argosom i Муkenom. Tu bijaše najljepši i najdragocjeniji kip božičin, što ga od zlata i bjelokosti načini sikyonski umjetnik Polyklit.* U Olympiji slavili su njoj u čast Heraeje svake četvrte godine. Jednako se u rimskom bogoslužju štuje i Junona (Juno, za pravo Jovino) kao božica poroda i zaštitnica braka, samo što je uz te* po obiteljski život znamenite snošaje kao Juno Regina bila i štitnica i božica-čuvarica grada Rima i svega rimskoga carstva. Glavno joj svetište bijaše na Kapitolu, gdje joj dadoše posebnu ćeliju u Jupitrovu hramu. Najvažnija svečanost božice bijaku Matronalia, koja su slavili prvi dan mjeseca ožujka. Taj dan idjahu sve gradske matrone k božičinu hramu na esquilinskom brežuljku i prinašahu joj cvieće i žrtve. Kao božici poroda (Juno Lucina) bijahu joj posvećene sve Ralende, t. j. svaki prvi dan svakoga mjeseca. Najobičnija žrtva Junoni bijahu junice, svete joj životinje guska i vrana, no kasnije i paun grčke Here. Od sačnvanih umjetnina, koje se tiču Here (ЈЧтопе), spomenuti nam je u prvom redu jednu g]avu napuljskoga muzeja (slika 8.), gdje je sdružena starogrčka strogost s velikom Ijepotom. Misli se, da je ta glava izradjena po Polyklitovu izvorniku. Blažimi oblici, pa ipak veličanstvenom zamisli odlikaje se u Girgentn nadjena glava (sada u britskomu muzeju), koja je na neki način u sredini medju prije spomenutom glavom i Herom Ludovisi. Ta potonja je ogromno mramomo poprsje divne Ijepote, svagdje poznato po silesiji odlievaka i snimaka. Prije se je krivo mislilo, da je ona izradjena po Heri Polvkluovoj Veličanstvom sievajuee i strahopočitanjem zadahnjujuće lice (Here Ludovisi), koje se i Gotheu čmilo „pjevanjem Homerovim“, jest ideal savršene ženske krasote, te upravo divno spaja glavne urese žene, dragost i dostojanstvo

* Polyklit iz Sikyona, kipar, mjedolievac i graditelj bijase Phidijin suvremenik i odmah za njim najslavniji umjetnik grcke starine.