Topola

Jan Kollar

i.

nam priča kazuje, da je pjevač Amfijon čarobnim zvucima svoje lire tako osvajao sve oko sebe, da se i kamenje gibalo za njegovom glazbom. Duh našega vieka podsmieva se starim pričama, pa ipak možemo i u ovom vieku vidjeti srodnih pojava. Prije osamdeset godina vas narod češki u Češkoj, Moravskoj i Slovačkoj bio je bez duševnoga života: u tim milijonima češkoga naroda ne bijaše više naroduoga života nego u kamenju, koje je pokretala Amfijonova glazba. U dobri čas pojave se. češkomu narodu pjesnici, koji su ga probudili i ponukali na nov život, a medju ovim pjesnicima nije nijedan tako čarobno, tako milo, tako silno zapjevao kao pjesnik »Slavine kćeri« (»Slavy Dcery«). Jan Kollar rodi se 29. srpnja g. 1793. u Mošovcima u sjevernoj Ugarskoj. U tom kraju živu večinom Slovaci, koji su Slavenstvu za vremena narodnoga preporoda dali tri znamenita zastavnika slavenske misli: arheologa Šafarika, novinara Štura i pjesnika Kollara. Otac Kollarov bijaše u Mošovcima sudac i bilježnik, a pripadao je medju Ijude staroga kova, koji su u svojem domu strogo vladali. U jutro i u večer kazivao je pobožni otac čeIjadi svojoj pjesme i molitve, pa dok su u nedjelju prije podne druga djeca veselo prolazila ulicama, morao je Jan slušati po-