Topola

mrak bi ustajao, da ima više mira, te je više mjeseca noći i noći pisao svoju glasovitu satiru.

11.

Ova je satira s pravom na glasu poradi svoje snage, sviesti i nečuvene smjelosti; »Ja sam proti Vama svima!« to odjekuje iz njegove satire. Edinburžani, kad bi kojega poletarca kao muhu oborili na tlo ili koju mladu siromašnu pjevicu übili, obično su doživljavali, da se njihova žrtva zavije u šutnju. Ovaj put se prevariše. Iza podruge godine odgovori im Byron satirom, koja je više vika nego pjesma. Bio je to pravi ranjeni lav. Sve slavne pjesnike, koje je ona »Review« slavila, stane grditi Byron kao dječarce. Mnoge je Byron pravo pogodio, ali mnogima i krivo učinio, premda se nije žacao kasnije svoje pogrješke popraviti. Nekoliko godina iza toga uzalud je nastojao Byron, da ovu satiru uništi. Za čas je ona Byronu pribavila glas i zadovoljštinu. U početku god. 1809. preseli Byron u London, da štampa svoju satiru i da zauzme svoje mjesto u gornjoj kući. Nemajući nikoga, da ga prati, morade preko običaja sam uljezti. Kad je Byron unišao, bijaše još bljedji nego obično, vidjela mu se na licu uvreda i zlovolja. Kancelar lord Eldon podje mu s posmiehom u susret i reče mu nekoliko prijaznih rieči. Byron se hladno prstima dotakne njegove ruke. To uvriedi kancelara, pa sjedne na svoje mjesto, a Byron nehajno podje napried, sjedne na praznu opozicijonalnu klupu, probavi ondje nekoliko časova i onda se udalji. Htio je samo označiti svoje mjesto. U lipnju 1809. ostavi Byron Englezku. Byron je osjećao, da ne može s višega gledišta prosudjivati Ijude, tko je vidio samo svoju domovinu, i da se bolja nauka dobiva izkustvom nego iz knjiga. Najprije podje u Lissabon, i ovomu boravku zahvaljujemo opis Cintre u I. pjevanju »Childe Harolda«; zatim obadje sa drugom Hobhouse-om Sevillu i pohodi Cadix i Gibraltar. Sjajni historijski spomenici u Sevilli njega se ne doimlju, ali ovdje u Cadixu zaokupljuju mu žene svu dušu. Gibraltar mu je kao Englezu »prokleto

7

Lord Byron.