Topola

70

samo zato, da ga ne moraju učiti, nazivali jezikom berezija. 1 Učenim ljudima „preporoda" (renaissanee-humanizma) bijaše štivo katkada jedinom, isključivom strašću. Kad se je napokon otkrilo to književno blago, književnici se sav svoj život udubljivahu u te knjige, diveći se ljepotama, koje im se prvi put otkrivahu, kao što su duhovnici srednjega vijeka bešćutno živjeli u meditaciji o kršćanskim istinama. Eabelais bijaše odviše široka duha, da odobri taj pretjerani nauk, što no je na nepriliku praktičnomu životu, a škodi radljivosti. On je predobro poznavao različna gledišta ljudske prirode ; on je i odviše znao, koliko vrijedi djelatan život, k tomu pod vedrim nebom, a da Gargantuu pusti, da blijedi i kržljavi nad knjigama, u hladu biblioteka. S toga poslije jutarnjega nauka vodi svoga učenika k igri ; lopta se i kruglja izmjenjuju sa štivom : „vježbaju tijelo uprava onako, kako su malo prije vježbali duh“. I tako u toj sretnoj ravnovjesi među moralnim i fizičkim sposobnostima valja zaista tražiti idejal uzgoja. Eabelais je shvaćao, da ne valja razvijati isključivo jednu polovinu čovjeka, a žrtvovati drugu polovinu. Iza kako bi se tako dobro okoristili cijelim jutrom „došao bi gospodin glad“. Gargantuin je obrok trijezan i priprost. Njemu je dosta, da utaži kruljenje želuca. Eabe-

' U šesnaestom stoljeću ne bijaše rijetkost, da su grčkomu jeziku davali prednost pred latinskim. Njemački reformator školstva Vuk Eatke (1571. —1685.), koji je s pravom zahtijevao, da valjanajprije učiti materinski jezik, htijaše, da učenik od njemačkoga jezika prijeđe k evrejskomu, od evrejskoga k grčkomu, a od grčkoga k latinskomu. 1 Evrejski jezik počeo je učiti u šesnaestom vijeku osobito njemački pedagog Eeueblin (1455. —1522.). Svoj spis: Rudimenta Hebraicae linguae izdao je g. 1506.