Topola

tiljke); -J- vigilem noctem agere, probdjeti no 6. 2) supst. m. stražar, obično pl. vigiles ejus loci; vigiles fanique custodes; -j- vigiles castrorum ; (Liv.) vigiles fanatici, noćni klateži ; (Verg.) caeduntur vigiles, vigilum excubiis; -{kao noćna straža, policija. vigilans, adj. s komp. i -j- sup. [parti, od vigilo] stražeći, budan , *oculi; tp. pažljiv, n eum oran, consul; ut nemo vigilanti or ad judicium venisse videatur. vigilanter, adv. s komp. i sup. [vigilans] budno, pažljivo, pomnjivo, neumorno. vigilantia, a e,/, [vigilans] f budnost, pažljivost, pomnja; tp. neumorna pošteno st ili briga, Ter. Oie.; * si quos haud ulla viros v. fugit. vigilax, acis, /. (rijetko) [vigilo] uvijek budan, živ, * curae, vigilia, ae, f. [vigil] 1) bdjenje, patiens vigiliae; Demosthenis vigiliae. 2) napose bdj enje, straženj e, straža, a) apstr. straženj e, agere vigilias ad, stražu strnžiti ; scutum ferre in vigiliam, na stražu; vestra tecta custodiis vigiliisque defendere, čuvari i stražari Ud.; u pril., manendum mihi statuebam quasi in vigilia quadam consulari ac senatoria, b) uredovna straža, momčad koja straži; urbs vigiliis munita; ponere vigilias; circuire vigilias, o) vrijeme noćne straže, straža je u Rimljana četvrti dio noći (po dobi od godišta razne duljine), prima, secunda, tertia; quarta. 8) tp. budnost, neumorna pošteno st, briga, nostra v. et prospicientia; melon., cupio jam v. meam (svoje mjesto) tibi tradere. 4) (Plaut.) noćna religiozna svečanost, bogoslužje, vigiliae Cereris. vigilo, 1. [vigil] 1) intranz. bdjeti, ne spavati, ad multam noctem; proxima nocte; usque ad lucem, Ter.; ad ipsum mane Hor.; certum vigilans, posve budan; posl. (Plaut.) hic vigilans somniat, sniva o zlatnim gorama ; (Plaut.) vigilans dormit, o tromu oovjiku; vigilantes curae, kod budnih očiju, Qic. de div. 1, 43, 96.; * lumina vigilantia, neprestano goruće (na svjetioniku); * vigilantes (budne) oculi; tp. budan, neumorno pošten, radin biti, pro alqov. ne; * studiis, neumorno se truditi oko. 2) tranz. a) * p r e b dj e ti, noctes. b) * b u dno ili p ažlj iv o bb avlj at i, vigilati labores; quae vigilanda viris, viginti, adj. num. oard. dvadeset. vigintiviratus, us, m. vigintivir at, služba vigintiviratd; Tao. ann. 8, 29. gradska pddčinjena oblast. vlgintl-Tirl, orum, rn. vigintiviri, dvadeset muževa, koje je Cezar za svoga konzulstva

imenovao, da podijele kampanska zemljišta vojnicima. vigor, oris, m. [vigeo] životna snaga, čilo st, vatra, in vultu; v. aetatis, animi; -f v. membris redit; f militaris; * ingens v. est illis seminibus; * juventas et patrius v.; * nec tarda senectus debilitat vires animi mutatque vigorem. vilico, villcus, gl. villico, villicus. vilis, adj. s komp. i sup. 1) jevtin, cijene, servulus; frumentum; res; (Plaut.) emere vili, cijene, jevtino; (Ter.) res viliores, jevtinija vremena ; (Hor. ep, 1, 12, 24.) v. amicorum est annona, prijatelji su jevtini, t. j. nijedna cijena nije previsoka, kojom se stječu prijatelji. 2) tp. a) * svagdje na prodaju, pr o st, o bičan, phaselus; poma, b) male cijene, bez cijene, prost, neznatan, prezren, podli, honor; vita; rex; fidem; fortunas, pericula v. habere, prezirati, Sali.; * inter vilia habere; * poscis vilia rerum; * vilissima rerum aqua; * satis inter vilia (bijedna življenja) fortis; * cibus, domaća hrana ; * Sabinum, lako seosko vino ; * ludi, početne škole; * orbis, svakidašnji krug; * vilior algž.; * anima; * v. scriptores, slabo cijenjeni; * Europe, nevaljala; * est tihi vile mori; f vilem alcui esse; f alqm vilem sibi facere, poniziti. vilitas, atis,/. [vilis] 1) cjenbća, jevtinoća, annonae; v. est in vendendis fructibus, jevtina prodaja; annus est in vilitate, jevtina je godina; num in vilitate (pod najniže cijene) nummum dedit? (Plaut.) offerre alqd vilitati jevtino nuditi na prodaju. 2) -j- tp. bescjenje; nehajstvo, corporis, sui; (Plin. ep.) ad vilitatem sui pervenire, sam sebi ogaditi se; osobitost, Tao. Oerm. c. 5. est videre apud illos argentea vasa legatis et principibus eorum muneri data, non in aha vilitate quam etc. = eadem vilitate, non pluris aestimata, jedne cijene kao da su od zemlje. vilius, supst. vilissime, ado. [villis] 1) cijene, jevtino, vilius venire, Plaut.; aedes iu urbe vilius conducere, Suet. 2) super, vrlo prosta roda, vilissime natus, Eutr. 9, 21. villa, ae,/. 1) seoski dvorac, dobar ce, zaselak, vila (Hor. sat. 1,5, 80.) možda i za primanje državnih činovnika, kad putuju; napose villa publica, javna zgrada na Martovu polju, gdje su magistrati cenzus držali, vojsku popisivali i gdje su se poslanici inostranih vlasti bavili, koje nijesu htjeli pustiti u grad; sličnu je villa p. i Cezar osnovao. 2) = rus, selo. Plin. ep. 7, 25, 4. villica, ae, /. [villaj upr. upraviteljica, gospodarica; seoska ljepotica, Gat.

1142

viligans villica