Topola

Brixia, ae, f. Briksij a, grad u gornjoj Italiji, danas Brescia; odatle Brixianus, adj. briksijski. a 15 rogita rus/ i, m. Brogitar, zet kralja Dejotnra. * Bromius, ii, rn. [Sodmof] bu6i l a o, pridjev Bakhu. Bructeri, orum. rn. Brukter a ni, narod u sjeverozapadnoj Germaniji, Tac. Odatle Bructerus, adj. brukter ski, Tac. bruma, ae, f. [supst. superl. od brevis mj. * brevmna dies] 1) najkraći dan u godini, ante brumam; sub bruma; bruma za najkraćih dana. 2) uopće = zima, zimska studen. brumalis, adj. [bruma] 1) zimski, signum brumale znak jarčev, brumalis orbis obratnih jarčev; dies brumalis najkraći dan; -}- diebus brumalibus u najkraće zimsko doba. 2) uopće, zimni, zifiski, tempus, horae, sidus. Jjrundisinm, bolje Briniisium, ii, n. Brindizij, grad u Kalabriji na moru, oikle se prevozilo u Grčku i u Orijenat, sada Brindisi; odatle Brundisinus, adj. brundizijski: supst. Brundisini, orum, m. Brundizij ani. Brutidius ii, m. (Niger) B ruti dij e, rimski povjesnik i retor za Tiberija, Tac. Bruttii i Brittii rijetko Brutii, onim, m. Brutijani, stanovnici najjužnije Italije; često melon zemlja brutijska, esse in Bruttiis; odatle Bruttius, adj. brutij ski. 1, brutus, adj. 1) * težak, trom, nepomičan, tellus. 2) tup, glup; u klasično doba samo šibajući na Bruta. 2. Brutus, i, m. Brut, pridjev rimskoj porodici h plemenu Junijevu, 1) Lucius J. B. rođak Obijesnoga Tarkmnija, koji je, pričinjajući se glup (otuda mu ime), spasao sebi život, a poslije oslobodio Rim od kraljevske vlasti. 2) Marcus J. B. ljubimac, a pjoslije übojica Cezarov, prijatelj Oiceronov, na glasu govornik i filozof. 3) Decius J. B. rođak pređašnjega, koji je po Cezarovoj smrti vojevao protiv Antonija; odatle Brutinus, adj. brut ski t. j. Marka Junija Bruta. * Bubasis, idis , f. iz Bubnzide, bubazidski; grad u Kariji. Bubastis, is, f. [Bovftuam] Bubasta, egipatska božica, Ov., prema rim. Dijani. bubile, is, ili borile, is, n. [bos] goveddrnioa, poj at a, Plaut. Phaedr. bftbo, onis, m. (fi u Verg.) sova, ušara. bubulcitor, dep. 1. [bulbuleus] graditi se volt arom, Plaut. bubulcus, i, m. [bos] govedar, volar. bubdlus, adj. [bos] goveđi, fimum; •]- caseus; bubula (Plaut.) se. caro govedina. bucaeda, ae, m. [bos-caedo] volujskom žilom hijeni, Plaut.

bucca, ae, J. obraz, buccae fluentes, gledaj fluo; sufflare sibi, inflare buccas naduti obraz, Plaut.; odatle a) garrire, scribere quod ili quidquid in buccam venit sve što komu na jezik dođe. b) (Hor.) quid causae est, merito quin illis Juppiter ambas iratus buccas inflet, buccea, a e,/, [bucca] zalogaj, Aug. u Suet, Aug. 76. bucco, onis, m. [bucca] upr. bucmastih obraza; odatle tikvan, Plaut. bucciila, ae, f [dem. od bucca] -[ obraščić ; odatle obrazi na kacigi. Liv. bucculentus, adj. [buccula] bucmast, Plaut. Bucephalus, i, m. (grčki Bovxć<pal.og) voldglav, buoef al, konj Aleksandra Velikoga tako prozvan zato, što je bio volujske široke glave. Njemu je na čast Aleksandar grad, što ga je osnovao na Hidaspu, prozvao Biieephala, orum, n. * bticeros, on, adj. [fiovxeQcog] s goveđima rogov im a. bucina (krivo buccina), ae,/. [/3 vxuvrj] pb pdčkom tumačenju bu-čina, od bos i cano). 1) rog a) pastirski rog Verg. Prop. signum, quod erat notum vicinitati, bucina datur: homines ex agris concurrunt, Cio. (sr. Verg. Aen. 11. 475); bucina convivium dimitti, Tao. b) vojnički rog, illum (imperatorem) bucinarum cantus exsuscitat; ad tertiam za treću noćnu stražu bucinam; * quarta bucina; übi secundae vigiliae bucina, signum datum esset. 2) * Tritonova školjka, u. koju je trubio. bucinator, (krivo buccinator), oris, m. [buccina] trubač; tp. bucinator existimationis meae, bucolicus, adj. [fiovxohxog] pastirski, seo sk i, Ov. bucula, ae, / [bos ] junica. bufo, onis, m. krastača Verg. bulbus i bolbus, i m. [joXfVig] luk. bule, es,/, [povXti] (rijetko) vijeće u Grka. -[• buleuta, ae, m. [f}ovX.ivirjg J vijećnik u Grka. buleuterium, ii, n. [fXovXtvrriQiov ] (rijetko) vijećnica u Grka, Cio. bulla, ae, /. kruglja 1) * f klobuk na vodi; 2) puce, glavica, ures na vratima, * na pojasu. 3) ham aj lija zlatna, štono su triumfatori, a poslije i djeca plemenitih ljudi nosila o vratu; u Ov. bulla argentea obješena o vrat miljenicu jelenu. Bullis (Byllis), idls,/ Buli da, grad i pokrajina u Iliriji. Odatle Bullldeuses ili Bullicnses, ium, i Bulliones, um, i Bullini, orum, m, Buli dani. bumastus, i, /. [pou/juauig] b u mast, vrsta loze s velikim grozdov'ima kao kravlje vime (Povg i paaiog), kozjak.

151

Brixia—bumastus