Topola

Bupalus, i, m. [Bovnalog] Bupal , kipar iz Hi ja, suvremenik i neprijatelj pjesniku, Hiponaksu, Hor. Burdigala, ae, f Burdigala , grad bituriški u dkviianskoj Galiji, sada Bordeaux, Eutr. Buri ili Biirii, orum, m. Burijani, narod u sjeveroistočnoj Gennaniji, Tao, buris, is, ni. ručica, gredelj u pluga, Verg. BusTris, idis, m. Buzirid, kralj u Egiptu, koji Je žrtvovao sve inostrane, koji bi u njegovu zemlju, došli, Verg. Ov., dok ga nije Herkul na njegovu oltaru, zaklao. bustirapus, i. m. [bustum-rapio] koji grublje krade, g robokradića, Platit. bustuarius, adj. [bustum] pali∋ gladiator bustuarius, pališnik koji se borio u, igrama na mrtvačkom palištu uređenom pokojniku na slavu, Cio. bustum, i, n. [buro = uro] mrtvačko palište; grob nad pepelom, grobni spomenik, o bojištu, civilia b. Philippos. Ad Busta Gallica mjesto u Bitnu, gdje je Kamil u boju pale Gale dao spaliti i pokopati; prenes. grob t. j. mjesto, gdje je sto uništeno ili pokvareno ili lice, koje Je što uništilo, cui templum illud

fuit bustum legum omnium, ac religionum/ tu, bustum rei publicae; * bustum nati o Tereju, koji je svoga sina pojeo. Buthrotum, i, n. i Buthrotos, i,/. (Ou.) [BovS-qootov, Bovd-Qono;] Butr o f, grad u Epiru yxaprama Korciri, sada Butri n t o. Odatle. Buthrotius, adj. butrotski; supst. Buthrotii, or um, mi'Butro6ani. buthysia, a e.f [povjhiaia] žrtva .goveda, Suet Butrotus, i, m. Butrot. rijeka u bratskoj zemlji kod grada Lokva. Buxentum, i, n. Buksent, grad u Lukaniji. buxifer, fera, ferum, adj. [buxus i fero] š i niši roni rodni, Gat. buxus, i,f. i buxum, i, n. [ira/oj] simsir (buxus semper virens, Linn.); šimširovina. Odatle * svakovrsne stvari od šimširovine. Byblis, idis, f. [HujlL] Biblida, kći Mileto va pretvorena u vrelo, Ov. Byrsa, ae, f. f&iioo«] Birza, kartaška kida, Verg. Liv. Byzantium, ii. n. {BvCavuov] Bizant, sada Carigrad, Odatle Byzantios, adj. bizantski; supst. Byzantii, orum, m. Bizanćani,

C

0 1) kao kratica C Gajns. 2) kao broj lOO. 3) (u glasovnicama sudaca) == condemno ; odatle se C g ove litera tristis. 4) Cal. vi Kal. 5) Cn. kao ime = Gnejus. G) Cos. = Consul; Coss. = Consules. caballos, i, m. (riječ pučkoga govora) kljnse. Posl. optat ephippia bos piger, optat arare caballus, nitko nije svojim stališem ili sudbinom zadovoljan, Hor. Cabillonum, i, n. [xctpvXXlvov] Kab i lon, grad u Galiji uz rijeku, Araru, s. Ghdlons sur Saune. Cabira, orum, n. Kabirn, grad u Fontu, jedanput Ku.tr. (5, 8. Cabiri, orum, m. [Kdjttooi, feničld gibborim ~jaki‘‘] semitskogrčka božanstva veoma nejasna značenja, najprije u Tebi poštovani kao bogovi zemalj. plodovUosti, poslije na sjevernim otocima ~Lenmu i Samotraoi“, bogovicuvari. Zovu se: Axieros, Axiocersa, Axiocersus; podređen im je Casmilus. cachinnatio, onis, /. [cachinno] grohot a nje, grohot. cachinno, 1. gro kolati se, grohota ni s e smijati. cficbinniis, i, m. grohot, grohota nje, tollere c., grohotali se, grohotom se smijati, -(• effundi

in cachinnos; cachinnos irridentium commovere; * cachihi (undarum) = pljusknnje. caco, 1. 1) kakiti, Cat. Hor.; odorem, Phadri 2) pokdkit i, Cat. -J- cacozelus, i. m. [xo*o?ijiof] loš nasljedovala c, majmun. caettla, ae, m. vojnički sluga, Platit. cacumen, inis, n. [ srodno s acumen] vrh, napose: vrh, glavica; vrh od drveta, collis in modum metae in acutum cacumen fastigatus; praeacuta ramorum cacumina ; -}- pilorum, cicumino, 1. [cacumen] (rijetko) zašiljiti, summas aures, naćuliti, narqgusiti, Ov. Cacus, i. m. Kak, sin Vulkan ov, razbojnik n Italiji, übijen od HerJcula zbog ukradenih goveda Gerijonovih. cadaver, eris, n. [nominatum a cadendo. Isidor) i!) mrtvo tijelo, mrtvac, trup, lešina; mrcina, strvina, c. Clodii cruentum; kao psovka: m rcina. 2) (Sulpic. u Oic. ep.) cadavera oppidorum, razvaline, zidine. cadaverosus, adj. [cadaver] mrtvački, facies, jednom Ter. Hectjr. 3,4, 27. Cadmus, i, m. [JCdđuogt. j. istočnjak od’hobr. Kaderna = Istok] 1) Kadmo, sin Agenorn, kralja fenickoga, muž Harmonije, osnivač tebanske tvrđave, po njemu prozvane Cadmea. Odavle

152

B up alus—Cadmus