Topola

suvremenik Enijev. Odatle Caecilius i Caecilianus, adj. Ceoilijev. Caecina, ae, m. Čedna, pridjev plemenu Licinijevu, koje potječe iz Etrurije, najpoznatiji je A. Licinius C. ; za koga je Ciceron govorio govor. caecitas, atis, /. [caecus] sljepoća, tp. animi, mentis, lubidinis. caeco, 1. [caecus] 1) oslijepiti koga, alqm. 2) tp. a) zaslijepiti, zasljepljivati, largitione mentes improborum; caecati libidinibus. b) potamnjeti, zamraciti celeritate caecata (nerazumljiv) oratio. Caecubum, i, n. Cekub, mjesto s plemenita vina na glasu iz okoline Oaete. Odavle -bus, adj., cekupski, vinum Caecubum i samo * Caecubum, * Caecuba. caecus, adj. s komp. 1) act. koji ne vidi; a) slijep, catulus; * -j- supst. caecus, slijepac; post. (Eiv.) apparet id etiam caeco, b) tp. a) duševno i moralno slijep, zaslijepljen, ille caecus atque amens tribunus ; animus cupidine c., praeceps et c. fertur; caeci fuimus in re; caecus crudelitate; c. ad belli artes, koji ne razumije ratnih varka. /3) o strastima, caeca ac temeraria dominatrix animi timiditas; impetus; timor; * caecum agere alqm. 2) pas. što se ne vidi; a) sakriven, sakrit, tajan, skrovit, nevidljiv, vallum, res caecae et ab aspectus judicio remotae; c. pericula; * fores, tajna pokrila, * c. vulnus, s leda; c. corpus, zaleđe, c. ictus, ostrag; * freta, s nevidljivim klisurama i prudovima ; meton. murmur, mukao. b) o mjestu, fizičkom stanju, gdje nema svjetla: mračan, taman, neprovidan, gust, nox, domus; * acervus, * tenebrae, * caligo. Posl. caeca die emere alqd, na veresiju, Platoi, c) tp. n) taman, skriven, nerazumljiv, n edokučlj iv, nedokazan, tajan, cur est hoc tam obscurum atque caecum? crimen; * fata, * sors, * eventus. /3) nesiguran, neizvjestan, bezuspješan, isprazan, tašt, obscura spe et caeca exspectatione pendere; caecae obsecrationes, koje slijepo idu na krivca i nekrivca; * caeci in nubibus ignes, slijepi gromovi; * Mars, lud boj. caedes, is,/. [caedo] upr. sječa; odatle: posjeka, usmrćenje; übistvo, pokolj, krvoproliće, ograšje, legatorum, magistratuum, privatorum; Genabi (= Genabensi) caede; magnam civium c. facere, perpetrare, edere, posjeći, poklati mnogo .. .; (rijetko, Sallust.) facere caedem in alqm; cum interea caedes indignissimae maxtrnaeque factae sint; o namišljenu übistvu, nakana krvi, Verg. Aen. 3. 256.; i * klanju životinja, osb.zn žrtvu određenih. Odatle tp. a) * acervi caedis, hrpe

übijenih, poklanih; * Rutula; -j- plenae caedibus (mrtvaca) viae, b)*prolivena krv, respersus fraterna caede; madere caede, caedo, cecidi, caesum, 3. 1) sjeći, posjeći, odsjeći, rasjeći, sasjeći, isjeći, iskroiti, izlomiti, c. arbores, silvam; c. murum, porušiti; lapidem (u kameniku) lomiti; * securibus humida vina; Posl. ut vineta egomet caedam mea, da ja sam sebi vinograd posijećem, t. j. sam sebi škodim, Hor. 2) posjeći, sjeći, poklati, zaklati, übiti, usmrtiti, hominem ; osb. u vojničkom jeziku, i o neprijatelju pojedincu, i o neprijateljskoj vojsci, i o životinjama osob. za žrtve namijenjenim : zaklati, žrtvovati, gregem, hostias, victimas; * caecus sanguis, prolivena krv; -J- ferro canem. 3) uopće: udarati, lupati, kucati, c. januam saxis; alqm pugnis (Plaut. Hor.), pesnicama koga; c. alqm verberibus (virgis, loris), i apsol. c. = bićovati, šibati, (Hor.) caedere alqm flagellis, ferula, populum saxis, bacati se kamenjem na .. ~ metati kamenje na ..; posl. (Plaut.) c. stimulos pugnis, beskorisnim suproćenjem zlo povećati; tp. caedi testibus, natjeran biti od svjedoka u stisku (u razgovoru) c. sermones, naklapati. 4) c. pignora gl. pignus. 5) partic. caesa, orum, n. a) ruta caesa ili ruta et c. t. t. jurid. sve (iskopano i posječeno) sirova građa, b) poslov. inter caesa et porrecta, upr. za klanja žrtve i za paranja na oltaru, t. j. sred žrtve, u nevrijeme. caelamen, inis, n. [caelo] (pjesnički i kasno, rijetko) uz v edena rad nj a, relJe v n n radnja. caelator, oris, m. [caelo] umjetnik, koji dlijetom radi; dubac, ciseleur , djeljač. caelatura, ae, / [caelo] urezana figura. caelebs, Ibis, adj. neženjen, boćarski, (momak i udovac). Odatle * a) vita, lectus, samotan. b) platanus c., bezlozna, uz koju se ne povija loza. caeles, itis, adj. [caelum] nebeski, regna; osb. supst. -ites, m. nebesnioi, bogovi; (rijetko) u sing. caelestis, adj. [caelum] nebeski, res caelestes, c. orbis; (Hor. i Liv.) c. aquae,_/»se; supst. caelestes, ium, m. = bogovi, * (rijetko) sing. caelestis, nebesnik; caelestia, ium, n. nebeska tjelesn itd., supera et c. cogitare. 2) b ožanski, irae, Liv.; * numen, * auxilium; supst. caelestia, ium, /*. božanski poslovi, stvari, Tac.; tentare caelestia, polet k nebu; trop. izvrstan, nebeski, božanski, divni (sr. divinus), legiones, * mens; (Quint.) genus ilud caelestis hujus in dicendo viri, caelibatus, us, m. [caelebs] beženstvo, beoarstvo, Suet.

154

Caecina—caelibatus