Topola

caprigenus, adj' [caper-gigno] kozjega roda, kozji, pecus, koze. caprimulgus, i, m. [caper-mulgeo] * kozodoj, t. j. pastir. caprinus , adj. [caper] kozji; posl. (Hor.) de lana c. rixari, svaditi se ni za što. capri-pes, edis, m. kozbnog, Satyri; Panes. 1. capsa, ae,/. kovčeg za knjige, beatus Janirius ultro delatis capsis et imagine H., on donosi djela svoja na trg sa slikom, svojom. 2. Capsa, ae, Kapsa, grad u Bizaciju u Africi; odatle supst. Capsenses, ium, m. Kapšani. j capsarius, ii, m. [l. capsa] rob, koji je pratio dječaka u školu s tokom, torbonoša. * -j- capsula, ae, f. [dem. od capsa] kov čežio, sandučić, osb. za knjige. captatio, onis, f [capto] hvatanje, verborum, biranje riječi. captator, oris, m. [capto] hvatač, lovac, c. aurae popularis; napose * trrebač baštine, baštinar. captio, onis, /. [capio] upr. hvatanje, lovljenje, samo tp. 1) varka, majstorija, prijevara, nihil in re captionis est. 2) napose u dijalektici: lažljiv zaključak, sofizma. 3) šteta, kvar, škoda, Plaut. Oic. captiose, adv. [captiosus] zavodljivo, sofistički: himbeno, lažljivo; interrogare, jednom Cio. Aoad. 2, 29, 94. captiosus, adj. skomp. i sup. [captio] himben, prijevaran, prevarljiv, societas; quo nihil captiosius neque indignius dici potest. 2) zavodljiv, lukav, sofistički, interrogatio ; supst. captiosa] orum, n. lažljivi zaključci, sofizme, c. solvere, captiuncula, ae, /. [dem. od captio] mala zavodljivost, pl. u Oic. Att. 15, 7. f captivitas, atis, /. [captivus] 1) sužanj stvo, ropstvo ; meton. sužnji, roblje. 2) o gradovima i provincijama, uzeće, osvoje nje, urbis, također u pl. captivus, adj. [capio] 1) o živim stvorovima, a) iilovljen, uhvaćen, osb. a) u ratu uhvaćen: zarobljen, zdsilžnj en; supst. = zarobljenik, sužanj, zar oblj enica, (Curt,) captivae feminarum; c. corpora, uhvaćena čelj adi stoka, LAv.; * zar oblj eniko v, sužnj ev, zarobljenički, sužanjski, crines, colla, sanguis, mens; (Curt.) habitus c., nošnja, b) o neživim predmetima : zapi ij enj en, zadobiven, uzet, osvojen, pecunia; navigia; ager; arma; aurum argentum que, Liv.; naves, također jednom Caes. b. o. 2,5, 1.; * vestis; * currus. 2) * ulovljen uopće, corpora; pisces, forae. capto, 1. [vntenz. od capio] 1) hvatati, loviti, grabiti, hvatati se, mašati se (za što ili za čim), hlapiti; * aquam; * feras, * lepo-

rem; * colla lacertis; * auras; fugientia flumina; f aquam hianti ore; -j- imbrem; * Hesperie cap'tata; * gruem laqueo, uhvatiti u zamku. 2) tp. a) težiti na, hlepiti, ici za čim, nastojati, vrebati, prezati na sto, assensionem alcjs; incerta pro certis; occasionem, uhvatiti zgodu, * frigus; * auribus aera ušima iskati hamo vjetar duva, motriti ga-, capere sermonem alcjs, = prisluškivati, Pkmt., sonitum aure admota, slušati, prisluškivati, I/iv.; auribus fremitus vocesque; f auram fortunae, vrebati na ..; * s inf. b) pridobiti, dobiti na svoju ruku, alqm, hostem, hostem insidiis, gentem Boeotorum; isto tako Plaut. caute mihi captandum est cum illo = captandus est ille; c. alqm impudicitiae, dokazati htjeti komu . . Napose: v r eh a ti, prezati na baštinu, loviti baštinu, lukav štind m steći nasljedstvo, c. testamentum senum, -f alqm. a e,f. [capio] 1) lovina, lov. 2) nadnica. captus, us, m. [capio] shva ć a nje, po i m d nje, u svezi: ut est captus s gen. pl. ; Geta non malus, ut est captus servorum, u koliko to (non malus) biti može u roba; Graeci prudentes satis, ut est c. hominum, u koliko se ovo svojstvo (prudentia) onim Ijudma uopće pridati može; civitas ampla, atque florens, ut est captus Germanorum, po germansltom poimanju. Capua, ae, /. [Kanvrj\ Kapua, glavni grad Kampanije, poznat s bogatstva i raskošnosti. capularis, adj. [capulus] (pretkl.) tijesni, m rtvački senex blizu groba. capulus, i, ni. [capio] 1) mrtvački lijes, mrtvački sanduk, capuli decus homo capularis, Plaut. 2) držak, * scaeptri, aratri ručica; krsnice, balčak, držak u mača. cžput, pitis, 1) glava, jumenti; (Hor.) hreve (equi) ; ad capita bubula, kod volujskih glava, mjesto u Rimu, gdje su bile vol. gl. u kamen usječene, Suet.; c, aperire, otkriti se, operire, pokriti se; c, demittere; nudo capite; capita conferre, skupiti glave,potajno se dogovarati; esse supra c., u pravom smislu, ali i u prilici; o pogibeljnoj blizini kojega čovjeka, dux hostium cum exercitu supra caput est, za vratom , Sali.; jamque super c. legiones sc. esse, Tac. hist. 4, 69.; * per caputque pedesque, na vrat na nos, strmoglavce ; posl. nec c. nec pedes, bez glave i repa, * animi oapitisque labor; * = um, pamet, caput insanabile; incolumi capite es? aliena negotia centum per caput saliunt. Odatle a) o stvarma: glavica, vrh, tigni. glava od grede; pontis, mosni branik; papaveris, jecinoris ; capita vitis, vinova loza, rozgva; * montis, podnožje; * arcus, krajevi; * dedu-

166

caprigenus—caput