Topola

cere terram ad capita, oko korijena ogrnuti, ogrinjati; o vodama: izvor, vrutak, vrelo, * -f fontis, * Enipei, * amnis; ušće, capita Rheni; pt. izvor, početak, nonne Ms vestigiis ad caput veneficii perveniri solet?; začetnik, utemeljitelj, o sniv ač, fons et c. Socrates; fons miseriarum et c.; izvor, prvi uzrok, početak, legum fontes et capita; si quid sine capite manabit, aut quid erit ejusmodi, ut non exstet auctor, h) čovjek, duša, individuum , c. noxium; de libero capite judicare; libera servaque c.; vilia, viliora, vilissima; * carum; capitum muneras ad eum relatus est milium quinquaginta trium; exactio capitum, glavarina, harač; capite censi, koji su morali samo svoju glavu t. j. ime kod cenzora kazati, ljudi bez imutka; trecenos nummos in capita conferre, na svaku glavu; in capita singula servorum ac liberorum tributum imponebatur; posl., quot capitum vivunt, totidem studiorum milia, Hor.; u šaljivu govoru (Com.) siquidem hoc vivet c.; ridiculum caput veseljak ; o životinjama : gla va, komad, bina boum; aut caput aut navim, glava ili pismo u igri, u kojoj se novac u vis baoao> te se gledalo, da li je palo na lice (Janovu glavu) ili na naličje (lađu) ozgor, Aurei. Viet, sr. Ov. fast. 1, 239. 2) tp. A) život, a) fizički život, causa, poena capitis smrtna kazna; capitis periculum, dimicatio; capitis periculum adire; capitis alqm accusare, na smrt , damnare, condemnare, na smrt, absolvere, od smrtne kaznej tergo ac capite puniri, hiti šiban i pogubljen: capite poenas solvere. Sali.; in caput vertit, radilo se o glavi, uskorilo mu smrt, Liv.; * c. Orco damnare, žrtvovati se za domovinu, h) građanski život, skup svih prava slobode, građanstva i obitelji, capitis judicium, n kojem su ova prava u pogibli; capitis deminutio, gubitak prava (ovakva capitis deminutio bijaše maxima ako su se izgubila sva troja prava, media, ako prava građanstva, a minima, prava obitelji); mulier illa capite se deminuit, (udajom) izgubila je prava one obitelji, u koju je prije pripadala. B) glavno u stvari, a) o Ijudma: glava, poglavica, glavar, prvak, illic est huic rei caput, Ter.; qui capita rerum erant; c. nominis Latini; c. alejs rei faciendae; capita conjurationis, b) o stvarma; glavna stvar, c. patrimonii; jus nigrum erat cenae caput; caput oratoris est, glavno, prva dužnost ; c. Epicuri, glavno načelo (pravilo) ; c. literarum, jezgra sadržaja; o mjestima: glavni grad, Thebae c. totius Graeciae; Praeneste c. belli, glavni slom, gnijezdo ; o spisima: poglavlje, glava, a primo c. legis usque ad extremum; epistolae; o novcima: glavnica ; de capite

deducere, quod usuris pernumeratum est; de capite ipso demere, od zakupnine odbiti; de illo Tulliano capite libere cum Cascelio loquare; (Hor.) quinas capiti merces desecare. Capys, yos, m. [Kiinvg\ 1) Kapij, otao Anhizov, Ov. 2) drug Enejin, Verg. 8) kralj albanski, Liv. Verg. Ov. 4) kralj Kapue, Liv. Car, Caris, m. [A"«p] Karijanin, pl. Cares, um. Odatle 1) Caria, ae, f. [Kaoia] Kar ij a, zemlja na jugozapadu Male Azije. 2) f Caricns, adj. karijski; odatle supst. Carica, ae, f. (se. ficus) karij ska smokva, i su senio a, smokva uopće. Caralis, is, f. [Kaoahg] Kar al, grad irt na Sardiniji, s. Cagliari. Odatle Caralitanus, adj. karalski, supst. -ta ni, orum, m. Karaljani. carbaseus ili -sus, adj. [carbasus] pamučan, 0 d muselina. * -}- carbasus, i. f. [ xdonaaog , indijski karpdsa „pamuk“] 1) pa mu eno tkanje, muselin. 2) stvari, od njega pravljene, osb. u heterogen, pl. -sa, orum, n. haljine, jedra. carbatinus, gl. carpatinus, od neuoinjene koze. carbo, onis, m. ugljen, (sr. pruna), tp. a) posl., neznatna stvar, invenire carbonem pro thesauro, Phaedr. h) radi crne boje nešto nesretno 1 nepovoljno, creta an carbone notandi, Hor.; carbones elogiorum, podrugljivi natpisi na vratima itd., Plaut. carbonarius, adj. [carbo] (kasno) ugljarski, negotium, trgovina uglj e v lje m , supst. (Plaut.) ugljar. carbunculus, i, m. [dem. od carbo] -{- ugljioak, upriliči (Plaut.) ja, d, tuga, žalost. cSrcer, eris, m. 1) zatvor, tamnica; tp. a) tamničari, zločinci, effudisti carcerem in me. b) (Ter.) kao psovka: lupež, hulja. 2) pl. pregrada, (samo u pjesnika u sing.) pregrađen prostor trkališta, od koga su se konji i kola puštala na početku thke, emitti e carceribus, * carcere; carceribus effundi, se effundere; tp. početak radnje, a calco revocari ad carceres. carcerarius, adj. [carcer] tamničar ski, quaestus c., Sto dobiva ključar, jednom Plaut. Capi. 1,2, 20. Carchedonius, ii, m. = Carthaginiensis, Kartažanin, jednom Plaut. Poen. pr. 53. carchesium, ii, n. [xno/j'iaiov] karhezij, čaša s ručicama, Verg. carcinoma, fttis, n. [xaqx(viap«\ upr. rak-rana; odatle psovka Augustova o nepopravljivim Ijudma, tria sua, Suet. Aug. 65. Cardaces, ran, m. Kardaćani, stajaća perzijska vojska sastavljena od barbara, Nep. Cardea gl. Carna. Cardianus, adj. kardijski, iz Kardije, grada na Herzonezu.

167

Capys—Cardianus