Topola

cardiacus, [x.uqS tax6i\ bolestan od želuca; bolesnik od želuca. cardo, inis, m. 1) 6ep u vrata; stožer, cardines effringere, Plaut.; * cardinem vertere, vrata otvoriti. 2) * stožer ina, stožer, osb. (crta) međašnica, razđvoj. 3) prekret (oko čega se sto kreće), * haut tanto rerum cardine cessabit, u tako odlučan čas. * -J- carduus, ui, m. badalj, češljuga, pasji stric. citre, adv. s komp. [carus] skupo, * emere; c. aestimare alqd. mnogo cijeniti; -j- carius comparare alqd. * carectum, i, n. [carex] šaš (mjesto zaraslo šašem). c firco, ui, itum, 2. 1) biti bez, nemati, alqa re; bonis; alqo vino; culpa; dolore; morbis; febri; suspicione; vitiis; c. sensu, biti bez čuvstva, ne osjećati ; ali rijetko, quod sensu careat = quod non sentiatur, Cie. Tus. 5,31, 88; c. morte, biti besmrtan, * vate sacro, ne biti slavljen u pjesmi; * ripa c. ventis; * numero carentis arenae, bezbrojan. Napose a) uzdržati, uskratiti sebi što, pregorjeli, carere cibo; temeto; facultatibus amicorum; declamationibus alejs. ne moći biti pod, slušati, b) o mjestu: kloniti se, biti daleko 0d..; ne polaziti, ne dolaziti u ili na.., c. foro, senatu, publico; provincia domoque; forensi luce. 2) nedostatak osjećati, osjećati ila čega nemam, biti bez čega, oskudijevati čim, c. consuetudine amicorum, commodis omnibus; hac luce; libertate; patria, Ter.Nep.; -J- patria civitateque; s gen. i aco. pretkl. Cares, gl. Car. carex, icis,/, šaš, Verg. Caria, Carica v. Car. cilries, ei,/ truhlost, gnjilos/, Ov. carina, ae, /. (sravni xdnvov, daklern prvobitno ..orah, orahova ljuska“) 1) utroba, kilj, trti u šina (u broda); tp. brod, lađa. 2) Carluae, arum, / Karina, dio Rima među celij skini i eskvilinskvm brežuljkom: danas S. Pielro in vincoli. carinarius, ii, m. žutilac, bojadisar u žuto. cariosus, adj. fari.es] * -j* truo, gnjio, dentes; * pren. senectus. caritas, atis, /. [carus] dražina, skupoća> annonae, rei frumentariae ; nummorum, nestašica novaca; odatle apsol. skupoća žitka. 2) tp. poštovan.)e, štovanje, odanost, ljubav, tantd caritate esse apud milites; vrlo često s gen. obj. c. patriae, također c. erga alqm; kadšto i s gen. subj. hominum, civium; benevolentiae caritas, nesebična dobrohotnost; u pl. omnes omnium caritates patria una complexa est, čuvstva ljubavi za sve obuhvaća, ljubav domovine (nalaze se u Ijub. dom.).

Carmania, ae, f Kar manija, u zapadnoj strani Arijane, Ourt. Carmelus, i, m. Karmel, gora u Galileji s hramom Belovim, koji se zato zove i Carmelus deus; s. Karmel, Tao. carmen, inis, n., 1) uopće: pjevanje, popijevka, glas, zvuk, * canere carmina in epulis; * canere miserabile c.; * c. concordant nervis; * c. lyrae, * citharae; * tibia effundit carmen; * o pjevanju ptioa. 2) pjesma, a) pjesma u opreci s prozom, c. fundere, condere, contexere, facere, * componere; scribere in alqm; -J- c. epicum, * tragicum, * amabile, * mila. b) lirska pjesma, * carmine tu gaudes, hic delectatur iambis, c) rugalica, Oie. Tuso. 4,2, 4; * malum, * famosum, -j- probrosum; c. fit ad alterius injuriam, -f- c. factitare in alqm. d) natpis (u stihovima), * tumulo addere c.; proročanstvo (u stihovima). c. in libris Sibyllinis inventum. 4) * f basma (riječi što se govore, kad se boje). 5) riječ, prirjeoje; obrazac, Appii Caeci; magistri; vjerska ili pravnička formula, riječi zakona (u najstarije vrijeme u stihovima), lbx horrendi carminis; c.rogationis; carmina cruciatus; diro quodam carmine jurare. Carmentls, is ili -ta, ae, f. [carmen] proročica, gat alio a, u priči mati Euandrova, staroitalsko božanstvo štovano na ..porti Carmentalis/' Odatle Carmentalis, adj. karmentski, osb. C. porta, vrata u Rimu s dva luka, od kojih se jedan zvao porta scelerata, pošto su Fabiji kroza nj prošli protiv Vejana. Carmo, onis, f. Kamiona, grad u sjevernoj Hispaniji. Odatle Carmonenses, ium. n. Karmonjani. Carna, ae, f. [caro] Kama, čuvarica tijela; Ov. zamjenjuje je u fast. 6, 101. i si. s Kardani [cardo], čuvaricom stožera, vratnih čepova. carnarium, ii, n. [caro] 1) mesarenje; 2) komora za meso, smočnica, Plaut. Carneades, is. m. [Artpverćčr/c] Karnead, filozof grčki, utemeljitelj treće Akademije. Odatle Carneadeus ili -dlus, adj. Karneadov. Carni, orum, m. Kar nj ani, celtsko pleme u istočnim Alpama, u današnjoj Kranjskoj i Koruškoj. carnifex, (starolat. oarnuf.) reis, m. [caro-facio] 1) krvnik, dželat, n jer se služba carnificis držala za sramotnu, upotrebljava se za psovku: lopov, lupež, obješenjak. 2)~tp. mučitelj, krv opi j a meus. Ter.; civium sociorumque; eum sibi carnificem novum exortum. carutflcTna (earnuf.) ae,/. [carnifex] 1) krvništvo, dželatstvo, facere c., biti krvnik. 2) m uke, subire quamvis o.

168

cardiacus —carnificina