Topola

slinama, a i porez rasporezivati u starije doba: procjenjivati i upisivati, popisivati, familias pecuniasque; suntne ista praedia censui censendo ? m.ogu U se kao prava svojina vlasnikova upisati u cenzorov imenik ili popis, pripadaju li na census (procjembu)? ducenta milia capitum censa sunt; quinto quoque anno Sicilia tota censetur; haec classis censetur XI milibus aeris, građani ovoga razreda moraju po 11,000 asa svaki imati; * census equestrem summam nummorum, najmanji ■viteški imutak; capite censi, po glavama popisani, razred najsiromašnijih građana; legem censui censendo dicere, zakonom odrediti način (formulu), kako da se drži census ili popis; lex censendi, odredba za popis, b) dati imutak svoj popisati, u popis, radi cenzusa očitovati, in qua tribu ista praedia censuisti? 2) uopće: cijenu ispitati, procijeniti, osjeći cijenu, expensa, Plaut; si censenda nobis atque aestimanda res sit; napose a) censeri alqa re, ocijeniti se po čem, dobiti po čemu pravu cijenu ili vrijednost, b) * censeri alqam dilectam inter comites suas, držana je za miljenicu među drugaricama svojim; censeri hos parentes, da se drže kao roditelji. 3) držati za . ~ mniti, misliti, za pravo držati, reći mnijenje, glasovati za, quid censetis? surgendum censeo; c. aequum esse; plerique censebant, ut noctu iter faceret; pax-s deditionem censebant; erant sententiae, quae castra oppugnanda censei’ent; censeo i umetnuto s konj. i obično s gorkom ironijom, vereamini censeo ; imali biste se, mislim, bojati; misereamini censeo; ab eis censeo petatis; magno opere censeo desistas. Odatle 4) t. t. o glasovanju u senatu; i o pojedinim senatorima: glasovati, izjaviti se za što ili o čem, captivos reddendos in senatu non censuit, de ea re ita censeo ut etc., i o čitavom senatu: odlučiti, zaključiti, odrediti, quae patres c. ; senatus censuit, ut etc.; cum in senatu vicisset sententia, quae censebat reddenda bona; de bonis regiis, quae reddi ante censueruxxt; S. P. Q. R- verbis nuntient velle et censere eos ab armis discedex - e; bellum Samnitibus patres censuerunt; -|- in senatu breviter. Odatle dopitati, dosuditi (Tao.) alcui alqd, triumphi insignia. censio, onis, /. [censeo] (Plaut.) oijenjenje, procjenjivanje, sr. census 1). 2) kašnjenje (po cenzoru.), šaljivo, c. bubula =bičo vanje, šibanje. censor, oris, m. [censeo] cenzor, ojenitelj, činovnik rimski, kojemu je bila dužnost: 1) držanje cenzusa, 2) nadzor nad javnim

moralom (oudorednošću) spravom, da prestupnike osramoti (ignominia), 3) ugovararanje s poduzetnicima za građenje i popravljanje javnih zgrada i šetališta, vrtova itd i davanje u zakup državnih dohodaka. Odatle tp. strog sudac, kritičar. censorius, adj. [censor] 1) cenzorov, cenzor ski, auctoritas, nota, animadversio; e. lex; tabulae ; edictum c.; opus, djelo, koje potpada kazni cenzorovoj; f gravitas c.; -}- censoriae mentis levamen. 2) homo c., bivši cenzor. censura, a e,f. [censeo \ceWkorstvo, cenzura, c. tristis. census, us, m. [censeo] cenzus, t. t. procjenjivanje imutka građanina rimskoga i s time spojen upis imena njegova u procjenbene knjige; ojenidba, popis, cenzus, c. habere, -j- agere. Odatle tp. a) imenik građana i popis njihova imutka, b) f imutak očitovani kod popisivanja, oenzus. c) (ponajv. pjesn.) uopće: imutak, posjed, bogatstvo, homo sine censu; * homo teuui c., * census per vulnera partus; * demittere censum in viscera, imutak proždrijeti, razasuti, * dat census honores, centaureum, i, n. [xnnctvQtwv, zapravo ..Centaurova trava'', a po pučkoj etimologiji „centum. aurei“ ; u Nijemaca „Tausendguldenkraut‘% poradi ljekovitosti] kičioa, grave olentia, Verg. Centaurus, i, m. [Keviuvgog] 1) Centaur; Centauri, divlje pleme u gorama tesalskim, u priči dvolike grdosije (ozgo čovjek, ozdo konj). Odatle Centaureus, adj. centaurski, Har. 2) * zviježđe na južnom nebu. 3) * ime j ednomn brodu (zato je radi navis, f), magna. centeni, ae, a, adj. num. distr. [centum] p o sto; u pjesn. stoputan, stokratan. centesimus, adj. num. ord. [centum] stoti . Odatle supst. -ma, ae, f. so. pars, stoti dio, stolnima (kao daća, danak), postotak, praćen at; ju pl. o kamatama, 1 postotak na mjesec, dakle po našem računu = 12 od sto na godinu. * centiceps , cipis , adj. [centum-oaput] st oglav. centies ili centieus, adv. [centum] sto puta. centimanus, adj. [centum manus] storuk. cento, onis, m. st okrpa (po pučkoj etimologiji haljina od 100 krpa); posl. (Plaut.) centones alicui sarcire = slagati komu što. Centrones, um, ni. Centronjani, pleme Galsko, djelomice u Galiji Narbon., djelomice u Galiji Belg. stanujuće. centum, adj. num. card. sto, stotina; *fo neodređenu veliku broju = vrlo mnogi. * centum-geminus, adj. stognb, stostruk (o slamkom Brijareju).

178

censio—centum-geminus