Topola

sat voluntas? malalcsava li volja = ne će li ti se pravo?; non cessat de nobis detrahere, ne prestaje Ud. Napose (desio Com.) pitajući, cesso? quid cessas? oklijevam li? čemu oklijevam (-as), čekam ? s inf. kao poticanje sebe samoga ili drugoga, da se što odmah učini; •f non cessavit, quoad etc., non cessatum est deinceps quin etc. 2) biti besposlen, dangubiti, be sp o sličiti, mir ovat i, nihil agere et cessare; per hibernorum tempus; (Liv.) cessat ira deae; * cessant pedes * arma; cessatum ducere curam uspavati brige; * arae c. = na oltarima se ne žrtvuje; * agor c., leži na ugaru; -f- cessans honor, Ispražnjen ;* cessata tempora, provedena u besposlici; * c. amori, dokolno ljubav uživati; f kao sudbeni t. L, ne doći na sud. 3) * f pogriješiti, po smuti, faliti. cestrosphendone, es, f. [xtorooatptrddrri] metaljka, kojom se kamenje metalo, jednom Liv. 42, 05. cetarius, adj. [cetus] riblji supsf. 1) -ins, ii, m. ribar, Ter. 2) -ium, ii, n. lunar a, p rite g (mreža, kojom se tuna lovi), Hor. Plaut. ceteroqui ili -quin, adv. u ostalom, 'inače. ceterus, adj. i) sing. samo u skupnih imena; nom mase. sing. nikad se ne nalazi, češće pl. ceteri, ae, a, drugi, ostali, c. exercitum; c. regium cultum; c. Graecia; c. ejus audacia; cetera parare, quae parantur pecunia; ceterae res; praeter ceteros; inter cetera; et cetera, cetera, i tako dalje. Odatle adv. a) ceterum, u) u oštalom, Inače, drugačije, ego me, praeterquam quod sine te, c. satis commode oblectabam; često samo kao čestica, kojom se prelazi na drugu misao, j) u opreci sa quidem ili s negacijom: ali, ipak, opet, sasvim t im, non consulibus, ceterum dictatori legiones tradiderunt (tekar lAv. i kasniji), b) cetera, "mače, drugačije, u ostalom (Liv. i pjesn.). e) de cetero u ostalom, inače, drukčije; f od sada, unaprijed, u buduće. Cethegus, v. Cornelius A). cetra (ne caetra), ae, f. oetra, (kratak, lak hispanski štit od kože). cetratus (caet.), adj. [cetra] s cetrom; lakbštitni. cetus (cetos, xijiog, rei), i, m. pl. cete, n. [xijrta, stegn. *»/rr/] kit, velja riba. * -J- ceu, adv. ili Iconjo. [od ce-ve, kao što neu od ne ve] poredna čestica: kao što, osb. često u pjcsyi. pbređenju s konj., kadšto s ind.: kao da, c. cetera nusquam bella forent; također spojeno s cum ili sa si, kao kad, kao ako. Ceutrones, um, m. Ceutroni, pleme u Galiji belgijskoj.

Ceus, gl. Cea. Ceyx, ycis, m. acc.-yca [KfjjQ Cejiks, kralj n Trahini na Eti, muž Alcijonin. Ov. Chaeronea, a e,/. [Xaigoivsia] Her onej a, grad u Beotiji, poznat s boja g. 338. pr. Is. Chalcedon, onis,/. \Xa).«T\Sa>v i Kal/rdun |Ha lce do n, grad u Bitiniji. Odatle -donius, adj. halcedonski; (Tac.) pl. supst. Chalcedouii, Hcdoedonci. Chalcioecus, i, f. \Xa).xCoixog\ u ..mjedenoj kući“ ili hramu stanujući , pridjev Minervin (ili hram Minervin). Chalcis, idos, acc. ida; a prema idis, acc. idem. f. [Xal.xlg] Halcida, ime mnogim gradovima, od kojih je najpoznatiji grad na Eubeji. Odatle a) supst. Chalcidenses, luni, m. [Xa).xOtig] Halciđani. b) Chalcidicus, adj. halcidski; * versus, pjesnika Euforijonn Halciđanina; * arx, tvrđava grada Cumae (jer je taj grad iz Halcide naseljen). Chaldaea, ae, f. [XalJata] Haldeja, južna strana Bdbilonije. Odatle a) Chaldaicus, adj. haldejski. rationes, gatanje u zvijezde, astrologija, b) supst. -daei, ormu. rn. Haldejoi, gataci (astrolozi). chalybeius, adj. [/aivflfio;] ocalni, čeličnu, od čelika itd. jednom Ov. fasi. 4, 405. Chalybes, um, m. [Xt&ojSts] Halihljani, J) pleme u Fontu, na glasu kano željezari i ooalari (nadari), Verg. 2) pleme u Hispaniji, Jiist. 1. * -j- chalybs, ybis, m. bcal, nado, čelik. 2. Chalybs, ybis, m. [Xdlni/'] Halips, rijeka u Hispaniji u Halipskoj, koja je željezu davala tobože osobitu tvrdimo, Jusi. Chamavi, orum, m. [ Xapavo(] Hamovlj ani, pleme u sjeverozapadnoj Germaniji, Tac. ChaSnes, um. m. [Xnor«?] Haonjani, pleme u Epiru od heroja (heros) Haona (brata Helenova) tako prozvano. Odatle 1) Chaonia, ae, f [ Xaovia ] (zemlja) Haonija. 2) * Chaonis, Idis, f. i Chaonius, adj. haonski, i odatle uopće = epirski, poimence i = dodonski, tičući se orakula dodonskoga u Haoniji. * -[- cliads, aoo. ehaos, abl. ehao (drugi se padeži ne nalaze u klas. jeziku), n. [*riof] 1) ncizmjerni, prazni prostor u podzemnom svijetu; podzemalje. 2) bezlična pratvar, od koje se razlučivanjem počela, (elemenata) svijet stvorio. chara, ae, f divlji kupus, jednom Caes.b. o. 3, 48, 1. Charis, Itos, / Harita, Miloj ka, grčko ime (v. Gratia), charistia i caristia, orum, n. [rn /uoCanu] „svetkovina sloge“, obitelj ska svetko-

182

cestrosphendone—charistia