Topola

sus fuisset; napose c. mare (o olujama, zimi). P) zaglaviti , dovršiti, * epistolam; * lustrum octavum, y) zatvarati, držati se čega, kao zemljop. t. t. insula ea sinum ab alto claudit, in quo Carthago sita est; kao milit. t. t. agmen claudere, zaključiti, hiti u zapledu; (Tac.) dextrum, sinistrum latus, zaklanjati, štititi. 2) namjesto različitih kompoz. A) = intercludere, presjesti, zakr Siti, transitum, maritimos exitus; commeatus; fugam; vocem Euandri c.; * rivos, fontes, u Just. sanguinem, ustaviti B) = concludere, includere, a) o živim stvorovima: zatvoriti, baciti, filium, alqm in curia ili in curiam, -j-alqm cum cane in cavea; f se Daphnae; * carcere claudi; * c. pecus textis oratibus; (Tac.) claudi cubiculo; -{- o stvarma: alqd anulo, b) opkoliti, opasati, posjedati, adversarios locorum angustiis; -j- urbem operibus; claudi locorum angustiis, -j- obsidione; clausum esse copiis hostium; i u lovačkom jeziku, o) okruživati, forum porticibus tabernisque; non portu illud oppidum clauditur. claudus, adj. Plaut. clodus, J) hrom, šepav, altero pede, u jednu nogu ; deus, * pes c.; odatle, navis c., brod s polomljenim veslima na jednoj strani: carmina c. alterno versu = elegioke. 2) * tp. nedost at an, nepotpun, pars clauda officii tui. claustra, vulgarno clostra, orum, n. (odatle ~kloštar“) (-J- claustrum, i.) [claudo], čim se što zatvara, 1) ključan ica, brava, c. revellere, * laxaro, * relaxare; tp. zagrada, okovi, -j-versus tua fregerunt c. = izađoše u svijet; refringere c. pudoris et reverentiae; * obstantia rumpere c. 2) u širem sm., a) vrata, nasip, gat itd,, diu claustris retentae ferae (kob'ača); c. portus, zatvor luke potopljenim brodovima ili \ prevučenim lancima; * c. urbis; illi (venti) circum c. oko zidova, što im priječe fremunt; * ždrijelo, klanac, angusti Peiori, b) u vojničkom jeziku sve, što ulaz u koje mjesto zaklanja, hrani, štiti: bedem, bastija, opkop, ključ, ili vrata, imperii, loci, locorum,Etruriae -[- c. maris; -f montium, klanac; -j- c. contrahere, opkopati liniju; tp. c. nobilitatis refringere; -j- annonae Aegyptus. clausula, a e,/, [claudo] zaglavak, konac, epistolae; napose u retorici, zaglavak perijoda. elava, a e,/. I:ijača, toljaga, * f kao atribut Herkulov, buzdovan, topuzina; u Nep. 4,3, 4. Štap u Spartanaca, o koji su ispisan remen omotali tako, da je pismo mogao čitati samo onaj. koji je remen premotao oko štapa jednake duljine i debljine.

clavarium, ii, n. [clavus] čavlovina, (novci, što su ih vojnici dobivali za brukvice (Minoe) cipela, Tao.). clavator, oris, m. [clava] toljagaš, toljaga, Plaut. clavicula, ae, f [dem. od clava] stržajg (končići nakraj vinove loze). claviger, era, um, [gero] 1) [clava] adj. tolj agaški, topuzlija, pridjev Herkulov; tolj ag a,pridjev razbojniku Perifetu (Periphetes), c. proles Vulcani. 2) [clavis] adj. ključdnošn (= Janus kao bog od vrata). clavis, is,/. [xl-Rs\ 1) ključ, c. adulterinae portarum, otpirač, gl. adulterinus; adimere uxori claves = raženiti se. 2) ključanica, brava, alias claves imponere portis; * frustra c. inest foribus; posl., * servari centum clavibus, pod sto ključeva. 8) * ključ, kojim se zvrčka odhpinje, adunca trochi. clavus, i, m. i) klinac , čavao, ferreus; trabalis, čavao od grede; * clavi trabales, * adamantini, kao atribut božice „Necessitas"; trabali clavo figere beneficium#?. trabalis; clavum anni movere ex eo die = računati početak godine, jer su Rimljani u starije doba označivali godine čavlima, koje je najviši činovnik 13. septembra (idibus septembribus) zabijao u zid kapele (cella) Jupitera kapitolskoga. 2) o stvarma nalik na čavao, a) krunilo, limun, ille (gubernator) clavum tenens sedet in puppi; * u prilici, clavum tanti imperii tenere et gubernacula rei publicae tractare, b) * \ pdrub, grimizan trak na tunici, latus (u senatora), a angustus (u viteza) c.; (Hor.) samo clavus = ~tunica“ porubom opšivena, mutare clavum. Clazomenae, aromi, f. \JO.at,og(ra(\ Klazo men a, grad u loniji; odatle -meuins, adj. klazomenski; supst. Clazomenii, orum, m. Klazomenoi. Cleanthes, is, m. Kleant, filozof stoički, god. 260. pr. Is., učenik i nasljednik Zenonov. clemens, tis, adj. s komp. i sup. 1) o značaju i ponašanju: blag, krotak, umiljat, milostiv, dobar, benigno et clementi animo esse in alqm, Ter.; clementes judices ac misericordes; c. vita rustica, Ter.; castigatio; sententia; rumor c. blag, povoljan. 2) lp. o kakvoći zraka: blag, tih, * flamen; o lijeku rijeke, tih, miran, -(- alveus; * amnis, clementer , adj. s komp. i sup. [clemens] 1) blago, milo štivo , mirno, krotko, alqd facere, ferre; cl. accepti a consule; j c. tractare alqm; c. ductis militibus bez pljačkanja. 2) (Tao.) blago, uzdišući se, polagano, c. editum jugum; juga clementius adirentur. clementia, ae, f. [clemens] 1) blagost, milostivo st, milosrdnost, facilitas et c., Ter.;

195

claudus—clementia