Topola

1. corniculum, i, n. [dem. od cornu] roščić (po svoj prilici ures kacige nalik na rog, kojim su vojnika za pokazanu hrabrost odlikovali). 2. Corniculum, i, n. Kornikul, starodavni grad u Laciju; odatle -lanus, adj. kormkulshi. corniger, gera, gerum, adj. [cornu-gero] rogat. eorni-pes, edis, adj. rogbnog, kopitast. cornix, Icis,/., vrana, natura cornicibus vitam diuturnam dedit; * loquax, * garrula; * annosa, vetula; u starih augurska ptica; također glasnica vremena, Verg.; posl. cornicum oculos configere = i najopreznijega prevariti ; i elipt., qui cornici oculum, ut dicitur, cornu, us, n. (rijetko i pjesn. -mu, i, n. abi. pl. cornibus sa qui Cie. n. d. 2. §. 149.) 1) rog, u Hor. rog na čovječjoj glavi. Odatle A) o različitim predmetima, koji su nalik na rog, a) (u pl.) rogovi polumjeseca, b) * otoka, grana, rukav (od rijeke), c) * cornua terrae, rat, šilo, Ov., cornua portus, Caes., i kraj kojega mjesta, Liv. d) * rog = kraj križđka, meton. križđoi, * cornua obvertere, pristati (kraju), e) glavica u kacige za perjanicu, Liv. Verg. f) glavica u štapića, oko kojega su se omatale knjige, g) krilo vojske, dextrum, sinistrum c.; u prilici, Pansa et Hirtius, qui quasi cornua duo tenuerunt Caesaris tum, cum illae vere partes vocabantur; cornua commovere disputationis tuae. B) tp. prilika plodnosti i obilja, copia opulenta ruris honorum tibi manabit ad plenum benigno cornu, Hor.; simbol s nage i jakosti, napose na otporni, * cornua sumere. 2) kopito. Odatle = stvari od roga. a) * luk. h) rog i * frigijska svirala, c) lijevak od roga. d) uljanica (posuda za ulje), e) roščići u citare (za pojačavanje zvuka). cornum, i, n. drijen. cornus, i,/., drijen, drijenale, odatle: drenovina (koplje), Verg. Coroebus, i, m. Kor eh, sin Migdonov, prošao Kasandrin, Verg. corolla, ae, / [don. od ćoro na] vjenčić. corollarium, ii, n. [corolla] „ vjenčanica% novci što su se na dar davali izvrsnim glumcima mjesto vijenca; uopće: da r, jabuka, discedere sine c. corona, ae, f. I) 1) vijenac (od cvijeća, od grančica ili od kovi),c. castrensis, muralis, obsidionalis, navalis, civica; sub c. vendere, ratne sužnje u roblje prodavati (jer su imali kao i životinje na žrtvu određene vijence na glavi), sub corona venire, u Tac. sub c. venumdarl; * alcui delphica lauro cingere coronam, * nectere alcui c., vili vijenac = slaviti. 2) tp. o predmetima, što su nalik na vijenac, a) f vijenac na zid u. b) vijenac kolo

ljudi, c) porazmj eštene čete oko neprijateljskoga grada; opsadna linija, op a šivanje, urbem corona" cingere, circumdare, Oppugnare ; * includere u Liv. jednom o Četama, radi obrane oko grada pondmještanim, corona vallum defendere. II) * kao zviježđe, sjeverna kruna , po priči vijenac Arijndnin premješten na nebo. coronarius, adj. [corona] vjenčani; napose aunmi c., dar u zlatu, što su ga stanovnici provincije pobjedonosnomu vojvodi davali, isprva, da sebi nabavi za nj zlatni vijenac. Potom vjenčanica (novci za vijenac). Corone, es, f. [Kooiovt/] Koro na, grad u Meseniji. Coronea, ae, f. [Knnuvtia] Kor one a, grad u Beotiji; odatle -uaeus i -uensis, adj. koronejski; supst. -naei, onim, Koronejani. Coroneus, ei, m. [Konuivtvg\ Koronej, otac Korone, u vranu pretvorene, kralj u Fokidi, Ov. Coronis, idis, f. [Kooiavlg] mati Eskidapijeva od Apolona. Odatle Coronides, ae, m. [Xopoirf/iTijj] Koronidio = Aesculapius, Ov. corono, 1. [corona] 1) ovjenčati, vijencem nakit i ti, * templa, * cratera, * vina, vrč lišćem ovjenčati, * coronari Oljmpia, u olimpijskim igrama kao dobitnik ovjenčan hiti; f c. comoediam, nagraditi k., -}- de oratoribus coronatus, u takmi s govornicima. 2) tp. kao vijencem bpasat-i, posjesti, silva c. aquas; c. aditum custode, corporeus, adj. [corpus] 1) tjelesni; napose mesan. 2) tjelesni, c. ignis; res c., tjelesna dobra, n. pr. zdravlje, ljepota. corpulentus, adj. s komp. [corpus] (neklas.) omašna tijela, ugojen, krupan. corpus, oris, n. 1) tijelo, animus et c.; corporis cultus; c. voluptates et dolores; niti corporibus; c. vulgare, podati se bludno sii; ex vulgato corpore (od bludnice) genitus, Liv.; dedit hic pro corpore nummos, domino furenti committes cum corpore famam, Hor., Napose a) meso tijela, ossa subjecta corpori; c. amittere, spasti s mesa, dmršaviii, (Phaedr) facere c., ugojiti se, odebljati. b) mrtvac, lešina; odatle * sjena (pokojnikova). o) * trup u opr. s glavom, d) opisujući tijelo = lice, individuu m, namjesto homo, ako se osb. na tvar tijela misli (zato često znači neko preziranje), vile atque infame c. ; liberum, captivum c., * delecta virum corpora, junaci. 2) beživotna supstancija, tvar, individua c., nedjeljiva tjelesa, nesjeci (atomi). 3) tp. a) glavno n koje stvari, c. eloquentiae, Jezgra, Quint. b) uvedenu cjelina, skicpnoat, zbor, družba Ud., c. ci-

254

corniculum -corpus