Topola

curculiunculus, i, m. [dem. od curculio] žiščić, u Plaut. neznatno, malenkost. Cures, ium. f Kur, starodavni grad sabinski, po tome misli Propercije, da su se prozvali Koirićani. * metan., stanovnici grada Kura, Kurani. Odatle -rensis, adj. kurski. Curetes, tum. m. Kureti, svećenici Jupiterom na Kreti, koji su njemu na čast izvodili plesove u oružju. Cesto su ih uzimali za „Corybantes" (koju riječ gl.); * Curetum orae = Creta. Odavle * Curetis, tidis, f. Kovojjrtf] kuretski = kretski. curia, a e,f. (od t, -/.volu sc. ixxkta(a) 1) kurija, jedan od 30 odjela, na koje su bili najstariji građani rimski (patricii) razdijeljeni, Vio svakoga od 3 najstarija tribusa. Svaka curia bijaše opet podijeljena na 10 plemena (gentes), te imađaše svoga kurijona (curio), t.j. načelnika, koji je zajedničkim poslovima kurije poimence službom božjom upravljao i opskrbljivao je; načelnik svih kurija zvao se c. maximus. 2) (Ov. Tac.) zbdrište kurije, zgrada ili mjesto, gdje se pojedina takva curia skupljala i osim drugoga svoju zajedničku službu držala. 3) odatle a) zgrada, u kojoj se senat vijećanja radi skupljao u Rimu (vijećnica); takvih zgrada bijaše više u Rimu, n. pr. c. Hostilia, sagrađena od Tula Hostilija; curia Pompeja ili Pompeji, sagrađena od P., u kojoj je Cezar umoren; također zgrada u drugim gradovima, gdje se vijeće ili senat ovih gradova u sjednice skupljao, vijećnica, gradska kuća. b) skupština ili sjednica senata, senat, frequens c. ; također o sjednici vijeća u drugim gradovima. curialis, is, m. [curia] čovjek iz iste kurije, plamenik. Curiatii, orum, m. Kurijaoiji, pleme albansko (Alba longa), od kojega su se godine 666. prije Isusa trojci borili sa tri Horaoija Rimljanina. euriatira, adv. [curia] po kurijama. curiatus, adj. [curia] kurijatski, comitia c., koalicije ili skupštine, gdjeno se po centurijama glasovalo (najstarija isprva jedina narodna skupština, u kojoj su imali samo patriciji pravo glasa, no kojoj je važnost pala, čim su patriciji izgubili svoja preimućstva); lex 0., u skupštini kurijatskoj prihvaćen. 1. curio, v. curia 1). 2. curio, onis, m. [cura] u Sali, bmršao od brige, Plaut. curiose, adv. s leomp. i sup. [cuiiosus] 1) brižljivo, revno, pomnjivo, marljivo, curiosius id faciunt, quam necesse est; -j- curiose cavere. 2) Ijuhopit no, znatiželjno , znalično, conquiram ista posthac curiosius; -j-curiose inquirere.

curiositas, atis, f. [curiosus] (rijetko) radoznalost, Ijubopitnoat. curiosus, adj. s komp. i sup. [cura] brižljiv, pomnjiv , revan, gorljiv; napose: revan u istraživanju, radoznao, Ijubopitnn, c. advestigandum; ut est ille in omni historia c., homo c, oculi c.; u zlu sm., znaličan, izvjedljiv; za careva, uhoda, špijun, vr eb ao, Suet. citris, is, f [sabinska riječ] koplje, Ov. Misli se, da odatle Quirinus. Curius, Kurije, ime plebejskomu plemenu; najpoznatiji su 1) Manius C. Dentatus, pobjednik Sanmioana i Sabinam, pa i kralja Pira, na glasu s umjerenosti i prosta življenja : apelativi (Hor.) = hrabren i umjeren čovjek. Odatle Curianus, adj. Kurij'ev. 2) Quintus C., Katilinin suurotnik. curo, 1. [cura] (stari oblik curarier Plaut., Hor., coeraii, coerandi, mj. curari, curandi Cio. legg. 3. §. 10. curassis mj. curaveris, Platit.) 1) brinuti se, skrbiti, starati se, nastojali oko . . ~ bbavljati, izvršiti, mandatum, negotia aliena, (Plaut.) oenam, obsonium; e. alcui alqd, kupiti za koga što ; i platiti komu, ili učiniti, da mu tko plati; (pretkl. i kasno) huic rei; c. s ut; (Phaedr.) c. sentiat; Često u pismu cura ut valeas, (gledi, da si) zdravo! s Bogom! c. obsides dandos, brinuti se, daše taoci dadu; često se prevodi glagolom: dati s inf, pontem faciendum c. ; i (Ter.) s ace. i partio, perf. pass., inventum tibi curabo et meum adductum tuum Pamphilium, pbstarnt ću ti se, da nađem itd., (Just.) s aco. c. inf.; (Com.) c. pro alqo, pro alqa re. Najapse a) državni posao obavljati, upravljati, voditi, zapovijedati, biti na čelu, bellum, rem publicam, imperium maritimum, (Tao.) superioris Germaniae legiones; apsol., (Tao.) Romae; (Sali.) in ea parte; * pastorem ad baculum possum c., činiti, biti (sam), b) liječiti, viđati, c. alqm, vulnus; non omnes, qui curari se passi sunt, continuo etiam convalescunt; tradamus nos philosophiae curandos et sanabimur; * curandi tempus; također bolesnika njegovati, dvoriti; * alqm; c. corpus (corpora) sa i bez cibo, vino, somno, napose o vojnicima: hraniti se, krijepiti se; (Hor.) c. membra, cutem, pelliculam, gojiti (Ter.) se; nos curemus, da se okrijepimo, da idemo ručati, Cio.; aegrotos domi, Plaut., aegrum diligentissime; kao t. t. toiletle, urediti, ugladiti, curatus capillos, Hor. c) mrtvacu pobrinuti se za sprovod, pripraviti za ukop, c. funus, Ter., corpus, Qurt. d) c. prodigium, omen, pomiriti. 2) brinuti se, starati se, kajati, marili za Sto, briga me je, c. alqm, injurias sociorum; * c. preces, uslišati (o bo-

269

curculiunculus — curo