Topola

vonju) sentiam ; * delicias et mollia carmina facere, esse alcui in deliciis, biti komu osobito mio i drag; habere alqm in d.; ecce aliae d. (prekomjerni zahtjevi) equitum vix ferendae (Com.) delicias facere, zbijati šale. 2) tp. o čeljadi: ljubimac, dragi, draga, Roscius d. tuae; Alexin, d. domini; -}- amor et de generis humani. deliciolae, arum,/, {dem. od deliciae] ljubimce, zlato, jednom Cio. Att. 1, 8 extr. delictum, i, n. [delinquo] pr estup ak, prekršaj, griješka, d. committere; * pogrješke u pjesmama. 1. deligo, legi, lectum, 3. [de-lego] 1) übrati, utr g ati, o voću, * maturam uvam, * rosam, * melimela; * alta astra (skinuti) manu. 2) o dabr ati, odij eliti, odluoiti, ukloniti, alqm ex aedibus, Plaut.; senes ac matres, Verg. 3) o dabr ati, izabr ati, diem ad inimicos opprimendos; consulem; ad eas res conficiendas Orgetorix deligitur; alqm ducem, generum; hunc (kao takav) esse delectum medium fere regionum earum etc.; d. locum domicilio, za prebivalište, colloquio, castris; (Tao.) Titus perdomandae Judaeae delectus; cum dux belli imperitus delectus esset; ex senatu in hoc consilium delecti estis; delecti quidam, odbor, delecti Aetolorum; napose vojsku kupiti. 2. de-llgo, 1. privezati, pritvrditi, naves ad ancoras; alqm ad palum; deligari so. ad palum; -[• vulnus, zaviti. delingo, 3. (pretkl. i kasno) oblizati, polizati ; (posl.) d. salem apud alqm i samo d. salem, tanku hranu imati, Plaut. delinimentum, delinio, delinitor v. delenimentum etc. de-linquo, liqui, lictum, 3. pogriješiti, skriviti, propustiti dužnost, in vita; alqd; (Tac.) quod venti et fluctus deliquerint, de-llqnesco, licui, 3. topiti se; kopnjeti, okopnjeti, Plaut.-, tp. alacritate futili gestiens d., jednom Cie. Tuso. 4, 17, 37. deliquium, ii, n. [delinquo] nestajanje, nestadak, nullam causam dico quin mihi parentum et libertatis apud te deliquio siet, kod koje da izgubim roditelje itd. Plaut. de-llquo (-lico), 1. razbistriti, razjasniti, Plaut. deliquus (delicuus), adj. [delinquo] manj k ajući, ne stali, jednom Plaut. Cas. 2, 2. 33. deliramentum, i, n. [deliro] brblj anj e, ludorija, budalaština, loqui d., Plaut. deliratio, onis,/ [deliro] buncanje, trabunjanje. deliro, 1. [delirus; lira, brazda] upr. zabrazditi, odatle buncati, mahnitati, trabuniti, delirare et mente esse captum; * Empedocles

an Stertinium deliret acumen; posl. (Hor.) quidquid delirant (ludo učine) reges, plectuntur Achivi. delirus, adj. [deliro] lud, bezuman, slabo' uman, senex; (Hor.) mater, delitesco, tui, 3. [de i latesco] sakrivati se, sakriti se, hostes in silvis; inter vepres in latibulis ferarum unam noctem; stella; o životinjama, in cubilibus; * sub praesepibus (o zmijama ); apsl.; tp. sakriti se, kriti se za što ili za koga, in frigida calumnia; sub tribunicia umbra. de-lltlgo, 1. vikati, žestiti se, goropđditi, se, jednom Hor. ep. ad Pis. 94. Delos, i , f. [JrjXos] 'Del, otok u Egejskom moru, > na kojem su se rodili Apolon i Dijana i osobito se Štovali, s vrlo glasovitim proročištem. Odatle 1) Delius, adj. delski; * Apollo, * vates D. i samo * Delius; * D. dea, * Delia = Diana; Delia, također ime ljubavnici, Verg. Tih.; * folia D. = lovorovo; supst. Delium, ii, n. [Arj.wv] Delij, gradić u Beotiji s hramom Apolonovim sagrađenim na način delskoga. 2) Deliacus, adj. delski. Delphi, orum, m. [AthpoC\ 1) Delf, grad i proročište Apolonovo u Focidi. Odatle -phicus, [z l().ipiy.6;\ adj. delfski; supst. Delfljanin = Apollo. 2) (Just.) stanovnici grada Delfa, D e Iflj a ni. * delphin, Inis, m. [d'Dipir] pliskavica, dupin, riba i zviježđe. delphinus, i, m. [đihpls] pliskavica, dupin, riba. Delta, ae, f. [AO.za] upr. četvrto slovo grčkoga alfabeta, A, odatle f doljna čest Egipta, među ušćem rijeke Nila i morem, nalik na trokut, nilski Delta) delubrum, i, n. [po svoj prilici od de i luo] ~čistilište“, hram, svetište. de-luctor, dep. 1.1 -to, 1. do’rvati se, boriti se, Plaut. de-ludifico, 1. za budalu držati, titrati s e kim, ille me, jednom Plaut. Rud. 1,2, 29. de-ludo, eto. 3. šalu zbijati s kime, titrati se kim, me dolis. Ter. ; * corvum hiantem; * animum; nil agere atque d.; * terra arantes; * somnia; * spes. delumbo, 1. \od lumbus] upr. f učiniti hroma-, odatle tp. oslabiti, sententias, jedinom Oie. or. 69, 281. Demades, is, m. [z//),«</(%■] Dem ad, govornik u Ateni, suvremenik Demostenov. de-madesco, dul, 3. bvlažiti, ddvugnuti, Ov. trist. 5,4, 10. de-mhndo, 1. pbv eriti, predati, pueros curae alejs, curam legatorum tribunis; f curam Rulioni; -j- jurisdictionem, -f- bellum, f testa-

290

deliciolae—demando