Topola

deprimo, pressi, prSssum, 8. [rte i primo] 1) pritiskati, pritisnuti, utisnuti, spustiti, lanx in libra ponderibus impositis deprimitur; d. supercilium ad mentum, * depresso aratro (sc. in terram); napose saxum in mirandam altitudinem depressum; locus circiter duodecim pedes humi depressus duboko kopano; -{■ d. fossam; naves, classem, potopiti. 2) tp. pritiskati, tištati, poniziti, fortunam meam; veritatem, opes; hostem; preces alcjs diuturna obstinatione, ušutkati; (rijetko) poniziti riječima, kuditi, adversariorum causam. de-proelior, 1. boj biti, u partio, praes. jednom Hor. oarm. 1,9, 11. venti aequore fervido, de-proino, prompsi, promptum, 8. izvaditi, Iznijeti, izno siti, uzimati, pecuniam ex aerario; * sagittam pharetra; * Caecubum cellis avitis: * merum diotd; (Plaut.) cibum; * quae mox d. possim; pren. izvaditi, uzeti, pozajmiti, orationem ex jure civili, de jure, a peritis; verba domo patroni; illa deprome (kaži) nobis unde afferas etc.; numerus non modo depromebatur, uzimati, pobrati; u šali, izvaditi, e cella depromar ad flagrum, Plaut. Amph. 1,1, 4. depropero, 1. (pretkl. i pjesn.) 1) intranz. požuriti se, pohitjeti. 2) tranz. žurili se čim sacrificare; žurno splesti, coronas apio, od itd. de-pudet, uit, 2. impers. ne sram iti (ne stidjeti) se više, * depuduit, depugis v. depygis. de-pugno, 1. silno se boriti, biti odlučan boj, acie instructa; cumalqo; (Plaut.) d. proelium, svršiti; tp. voluptas d. cum honestate, depulsio, onis, f. [de-pello] 1) otiskivanje, luminum, odraz zraka, pas. odbijanje, jednom Cio. de univ. 14, 42. 2) suzbijanje, ddvrađanje, odbrana , mali, servitutis; napose kao t. t. ret.: odbijanje krivnje od sebe. depulso, 1. [frequent. od depello] (sa svom silom) otiskivati, jednom Plaut. Stidi. 2, 1, 13. depulsor, oris, m. [depello] odb Ij a č, dominatus, jednom Cio. Phil. 2, 11, 27. de-puto, 1. (Com.) cijeniti, držati za što, suam operam parvi pretii; alqd esse in lucro; malo quidem me quovis dignum deputem, si id faciam Ter. depygis (depug.), adj. [de-pyga] suhog uz, tankih bedara jednom Hor. sat. 1,2, 198. t de-rado, rasi, rasum, 3. ostrugati, otrti, margo derasus cunctis, gol. Derbe, es,/. [Jćgfhj] Derba, grad u Likaoniji. Odatle Derbetes, is, m. Derbljanin. Derbices, um, m. [Adgfhxtg] P) erb i ć ani, narod .

) na istočnoj obali Hvalinskoga mora iuz ušće rijeke Oksa, u današnjem Ghornsan-u, Curi. ■ DCrcčtis, is ili -to, us, /. [AtQxtiu!>\ Deroeta, sirska božica, s Afroditom povedena, u, prilici i ribe štovana, Ov. i derelictio, onis, /. [derelinquo] napuštanje, nemar, jednom Cio. off. 3, 6, 30. . do -relinquo, liqui, lictum 3. (sasvim) ustaviti, ostaviti na cjedilu, zapu sliti naves de; reclictae ab aestu; derelictus ab amicis; ab omni non modo fortuna, verum etiam spe derelictus; derelictum (pust, nioij) solum; Jugurtham Masinissa, quod ortus ex concubina erat, dereliquerat, držati manjim, zapostaviti ; uopće ostaviti, Curi. 9,4, 8. de-repente, adv. (pretkl. i pokl.) uj edanput, iznenada, iznebušice. derepo, repsi, 3. smiljeti, s puzi ti se, Phaedr. de-rldeo , risi, rlsum, 2. pod smij evati se komu, brukati se, alqm, alejs beneficium; apsl.; ( u razgovorni) derides, titraš se, Ter. deridiculus, adj. [derideo] (Plaut.) smiješan, odatle supst. deridiculum, i, n. podsmijevanje, riig, bruka, pro deridiculo, deridiculo esse, biti (čije) ruglo; deridiculi gratia, Plaut. Tao. Aurei. Viet. * derigesco, gui, 8, posve se ukočiti. derigo, v. dirigo. deripio, ipiu, eptum,3. [rapio] istrgnuti, otrgnuti,, otkinuti, trgnuti, skinuti, alqm de ara Platit., alqm de provincia; alteri id; alqd de manu, * vestem a pectore, * ensem vagina, trgnuti, * amphoram horreo; * d. lunam caelo; -]- spolia et tela Romanis derepta, * signa derepta; tp. quantum de mea auctoritate deripuisset, otkinuti, umanjiti; omnia vitae ornamenta. derisor, oris, m. [derideo] rugae, vragblan, i čankoliz, pripuz, ut tu sempereris derisor, derisor imi lecti, Hor. derisus, us, m. [derideo] podsmijevanje, ruganje, Phaedr. derivatio, onis,/. [derivo] odvddenj e, fluminum, lacus Albani d. derivo, 1. [derivus] (vodu) od vratiti , odvesti, voditi, aquam ex flumine; y flumen depressis fossis; tp. oboriti, svaliti, d. crimen, culpam in alqm, partem curae in Asiam; responsionem alio; (Ter.) iram alejs in se. de-rogo, 1. 1) jedan dio zakona dokinuti, ukinuti, alqd ex lege. 2) umanjujući uzeti, oduzeti, ustegnuti, alqd de honestate, ex aequitate; de fide alejs, fidem alcui, alcui rei; sibi tantum; (Tac.) nihil universorum juri, derosus, [partic. od inače neobičnoga de-rodo] dgloddn. Dertona, a e,/. Der tona, grad u Liguriji.

297

deprimo—Dertona