Topola

deruncino, 1. [de-runcina] o strug ati, u šali tp. d. alqm, obrijati koga bez britve, prevariti, Plaut. de-ruo, ui, 3. (rijetko) srušiti, zbaciti, oboriti, cumulum de laudibus alcjs. deruptus, adj. s komp. [partio, od neobičnoga derumpo] strm, presrtan, vrletan, ripa; deruptior tumulus; derupta (n. pl.) str meni oa, strmen. de-sacvio, 4. (strašno) bješnjeti, * Aeneas in aequore, * tragica in arte; izbješnjeti, utišati se, Suet. de-salto, 1. otplesati,plešući prikazivati, canticum, jednom Stiet. Cal. 54. descendo, dl, srnn, 3. [de-scando] 1) sići, silaziti, doći, ex loco superiore; ex equo, equo, de rostris; de tribunali; de caelo, * caelo, * ab alto caelo; in naves, ad mare; -{- ostiam, broditi; in, ad forum i samo dese. (jer je bio trg u nizini); d. in Graeciam (o Kserksu); exercitus d. in planitiem, in aequum locum, in campum, silazi, maršira (dolje); in aciem, in certamen, u, Just. in proelium, in bellum, in belli pericula; ferrum alte d. in corpus, prodre, totum d. in ilia ferrum: tp. verbum d. in pectus, cura in animos, dojmila se srca; * toto corpore pestis, raziđe sepo ...; o šumama, gorama itd. uginjati se, -j-silvae cum ipso monte; * Caelius ex alto qua mons d. in aequum; -{- theatrum ingentibus rimis d. et hiat; o glasovima ,' est quiddam quo tanquam sonoram gradibus descenditur, silazi se kao niz glazbenu Ijestvu (skalu), -p vox d., spušta se, pada; -p quantum ille ab antiquis descenderat, od starih siđe, zaostaje za prema starima pada, * alqd d. in aures judicis, dolazi na sud (pretres)kritičara. 2) sići do čega: latiti se, primiti se, prihvatiti se čega, dati se na što; odlučiti se za što, privoliti, pristati na što, poniziti se, ad vim et ama, ad extremum, ultimum auxilium; ad omnia; quo descendam; ad supplicia, ad contumelias; (Cael, u Cio. ep.) ad condicionem; in certamen, in causam; (Hor.) d. ad praemia frontis urbanae, odvažio sam se na smjelost uglađena čavjeka; * in preces omnes, descensio, onis, /. [descendo] silaženje, voženje niz rijeku; -p tres d. kade, u koje se silazi niz stube. descensus, us, m. [descendo] silazak; f konkr. nizbrdica. de-scisco, ii, ili Ivi, itum, 3. 1) odmetnuti se, odvrći se, odvoditi se, a populo Eom.; apsl. odstupiti, udaljiti se, odreći se, d. a se, sam sebi, svojim načelima iznevjeriti se, a veritate; a vita; -{• a consuetudine parentum; ad fortunam inclinatam.

de-scrlbo, scripsi, scriptum, 8. 1) crtati, risati, naslikati, napisati, formas geometricas iu arena; quaedam, formas in pulvere; * carmina in foliis, in cortice fagi; * vitam votivfi tabella; o slikaru, tabulas mensuris ac lineis, taano, Quint. 2) opisati, prikazati, predočiti, usmeno ili pismeno, hominum seimones moresque; alqm latronem, kao razbojnika; versibus facta; * alqm malo carmine; * si quis erat dignus describi, da se karakteristično opise; također šibati, nišaniti na koga ili na što, qui sunt descripti consulares. 3) podijeliti na . . ~ annum in duodecim menses, civitates in provincias; jugera in homines; ad certas res conficiendas certos homines delectos et descriptos habebat.4j dati, odrediti, naznači[ti , civitatibus jura, vecturas frumenti; alcui leges; officia, rationem belli, odrediti; oratoris facultatem non illius artis terminis, sed ingenii sui finibus immensis paene; * descriptas servare vices. 5) prepisati, librum, epistolam. descripte, adv. [descriptus] uređeno, jednom Cie. de inv. 1, 30, 49. descriptio, onis ,f. [describo] i) crtanje, nacrt, oris, caeli; d. imagoque tabularum; numeris aut descriptionibus alqd explicare. 2) opisivanje, nominis; regionum mjestopis; kao ret. t. t. opis ili napis čije ćudi (značaja). 3) razdioba, razredba populi; rerum fugiendarum expetendarum que. 4) (dobro) uređenje, uredba d. temporum, magistratuum, civitatis; aedificandi, nacrt, osnova. descriptus, adj. [partic. od describo] uređen, kako valja razređen, ordo; natura nihil est descriptius, ustrojnije. de-seco, secui, sectum, 1. odrezati, odsjeći; p oko siti, početi, partes ex toto ; herbas, aures, * collum; * addere particulam undique desectam, odrezane, uzete; pren. (rijetko) na spise, prooemium. de-sero, serui, sertum, 8. ostaviti, zapustiti, ođbjeći, izdati, na cjedilu ostaviti, cunctis oppidis castellisque desertis; * mensa deserit toros, odmiče se od itd.; agros latos ac fertiles, zapustiti, ne raditi ; insulas; -j- sedes; d. officium, rem publicam, proelium; sacra; causam, vitam, jus amicitiae; alcjs preces, promissa, spem; res desertae derelictaeque, teorije zapuštene i ostavljene, jer se nijesu mogle održati, te su tako ostale prezrene; deseri a mente, zbuniti se; desertus ab officiis alcjs, locus a tribunicia voce d. ; d. vadimonium v. vadimonium; multo tardius fama deserit Curium; tempus maturius quam res (građa) me deseret, nestati će mi prije . . . aetas alqm d.; (Tao.) quos abrupta corporis parte nondum vita deseruerat; nunquam deseri a se, nikada

298

deruncino —desero