Topola

de-vTns, adj. [de-via] stramputičan, sputa, (od ceste) udaljen, oppidum, saltus, calles; iter (put, marš) tam longum ac tam d.; d. itinera, stramputice; devium est (Tusculanum) mig unicviMoir; supst. uevia, orum, n. tajni p u levi, st ramp ut ice; odatle : n a osa m i živući, samotan, gens, montani; esse devios; * scortum, * avis; * mihi devio, stramputičaru; * uxores = capellae. 2) tp. a) f od terne zastranjujući, nihil quasi devium loqui, b) zalazeći s puta istine ili kreposti ; zalutao, nestašan, lud, grješan, homo amentissimus atque in omnibus consiliis praeceps ac d.; quid potest esse tam flexibile, tam devium; vita d. ile-voco, 1. odazvati, pozvati od . . ~ suos ab tumulo, ex praesidiis; alqm de provincia ad gloriam, ad triumphum; Jovem deosque ad auxilium; * refixa sidera caelo (basmama; d. alqm (Nep. Con. 4,2.), pozvati na objed. 2) tp. alqm ab instituto cursu ad praedam alqam, odmamiti, philosophiam e caelo, suas exercitusque fortunas in dubium, metnuti na kocku ; -J- haec res necessario devocabat, ut etc.; (Phaedr.) d. mortales ad perniciem, zamamiti u. . . de-volo, 1. sletjeti, doletjeti, * turdus illuc; u šali, sibi de caelo devolaturam in sinum victoriam. Lio. 7, 12, 13.; tp. sletjeti, poletjeti, dotrčati, de tribunali; praeceps pavore in forum; d. ab afflicta amicitia ad florentem. de-volvo, vslvi, volutum, 3. kotur a ti , valjati niz . . . skot rij at i, s valjati, saxa; cupas de muro; -j- clipeos e muris; saxa in musculum; * corpora in humum; * per audaces nova dithyrambos verba; * pensa fusis, opresti: pas. devolvi, skoturati se, svdIjati se, padati niz . . ~ d. cum oneribus; veluti monte praecipita; torrens d.; * devolutis tonitribus; tp. d. retro ad stirpem, ad inanem spem pacis; eo d. rem, nt. de-voro, 1 .1) prdzdirati, prbzdrijeti, alqd; * Charybdis me devorat. 2) tp. a) o imutku i sl.: spiskati, sp r tiskati, protepsti, rem recentem, pecuniam; (Plaut.) hominem, čijimutak. Odatle (kasno) uništiti, zatrti, arma vestra d. vos. b) * d. lacrimas, zaustaviti; (Plaut.) d. nomen alcjs, zaboraviti, c) (pohlepno) prisvajati sebi, prdzdir ati, spe et opinione praedam, hereditatem, lucrum spe, misliti, da reć ima u kesi ; d. illos libros, verbum ipsum voluptatis omnibus animi et corporis partibus, s najvećom željom gutati, čitati, slušati, kao što već Plaut. auscultate atque operam date et mea dicta devorate, i orationem hanc aures dulcem devorant; (Just.) oculis^

alqd; (Curt.) spem; u zlu sm. ejus oratio a multitudine ot foro devorabatur, gutao se željno, ne gledeći na ukus bez razumimijevanja. d) nešto neugodno gucati , podno siti, trpjeti, molestiam, stultitias et ineptias hominum; dudum circumrodo, quod devorandum est. devortium, ii, n. [deverto] r a sputi oa, itinerum, jednom Tao. Agr. 19. devotio, onis,/. [devoveo] 1) zavjetovanje, žrtvovanje, napose podzemnim bogovima, d. vitae; capitis; De cio rum. 2) svečana kletva, prbklinj anje; Nep.; f vraćanje, čini, basma. devoto, 1. [intenz. od devoveo] 1) posvetiti smrti, žrtvovati podzemnim bogovima, Decium, sumnjivo Oto. parad. 1,2, 12. 2) (pretkl. i kasno) oba jati, opčiniti, sortes, devotus, adj. [partio, od devoveo] 1) podzemnim bogovima posvećen; odatle * proklet, zao, opak. 2) odan, vjeran, * d. vino; -[- scaenae; -J- quibus rebus et devotissimos sibi et fortissimos reddidit; supst. devoti, orum, m. (na život i smrt) odani, vjerni, cum omnibus suis devotis, Caes. de-voveo, vovi, votum, 1. 1) zavj etovati, posvetiti, i smrti žrtvovati, Dianae, quod natum esset, Marti ea quae ceperint; * victima devota; filiam Dianae; se diis immortalibus pro republica, se pro populo Romano legionibusque, se regibus; za šalu, se pro aere alieno; d. sicam, posvetiti za klanje. Napose podzemnim bogovima posvećujući prokleti, proklinjati, ukleti, alqm, Nep.; * bbajati, opčiniti. 2) tp. a) kao žrtvujući komu što predati, izdati, * animam alcui; * devota morti pectora; -[- devotis omnium capitibus, b) d. se alcui rei, za život i za smrt predati se, po svetiti se, alcjs amicitiae, Caes. b. C. 3, 22, 3. -j- dextans, tis, m. [de-sextans, upr. gdje sextans, šestine nema] = 10 / 12 v. as. dextella, a e.f [deni. od dextra] desna ručica, malena desnica, jednom Cio. Alt. 14, 20. u prilici, Quintus filius est Antonii d. dexter, tera, terum, ili mlađe tra, trum, adj. s komp.i sup. [dextimus] 1) desni, d. manus; cornu (krilo vojske) ; ab dextro latere hostium; pars; * dexter abis, desno, nadesno ; -j- equus dexterior, desnjak; (Sali.) apud dextimos. Napose dextera ili dextra, ae, f. a) ( sc. manus), desnica, * dextram dare (podati) alcui (znak prijateljstva) ; j dextras jungere, rukovali se (te se lako sprijateljiti) ; (Tnc.) miserat civitas Lingonum vetere instituto dona legionibus dextras (dvije sklopljene desnice od zlata ili srebra), hospiti insigne; (Tao.) centurionem Sisennam dextras concordiae insignia Syriaci

305

devius—dexter