Topola

exercitus nomine ad praetorianos ferentem; (Nep.) si ei rex fidem de ea re more Persarum dexterd dedisset. Hanc ut accepit a rege missam; (Just.) dextram ferre, podati desnicu, obećati ; (Tao.) dextras (prijašnja međusobna obećanja) renovare; * dominorum dextras (vjernost prema) fallere; dextram (pozdravljajući) porrigere, Hor.; dextram tendere ili porrigere, ruku pomoćnicu p., pomagati, Cio.; * mea, suit dextra, mojom, njegovom desnicom, pesnicom ili šakom, junaštvom; * perire sua dextera (o Rirnu),t.j. unutarnjim borbama; (Sali.) vos libertatem atque patriam in vestris dextris portare, b) sc. pars desna strana, dextera ili dextra, ad dextram, na desnu stranu, desno; a dextra, s desne strane, desno. 2) pren. a) * kao sretno zlamenje pojavljujući se s desne streme, dobrokoban, povoljan, sretan, d. adi; d. stetit, b) * prikladan, zgodan, povolj an, potestas (živa zgoda); * dextro tempore; vješt, sposoban, okreta n, jednom Lav. 8, 36, 7. dexteritas, atis,/ [dexter] vještina, okretnost, pristojnost, Liv. dextre ili dextere, adu. s kompj. [dexter] vješto, okretno, d. obire officia, Liv.; nemo dexterius fortund est usus, Hor. dextrorsum ili -f- -sus, Piam, dextro-yersum (-vorsum), adv. na desnu stranu, nadesno. Dia, a e,/, [din] Dija, staro ime otoku Naksu. diabathrarius, ii, m. cipelar, crevljar, jednom Plaut. Aut. 8,5, 39. Diablintes (Diablinti), tum, m. Dij ablinćani, pleme u Galiji lugdundskoj. diSdema, atis, n. dij aciem, vrpca kroz kosu provučena; vrpca na turbanu perzijskih kraljeva (modra, bijeloprutasta), znak kraljevskoga dostojanstva, d. alcui imponere; d. ponere; * regnum et d. deferre uni. diaeta, ae, f. [Slana] 1) dijeta, od liječnika propisan način življenja. 2) f red soba, stan, i kućica u vrtu od sobe i predsoblja, ljetnikovac. dlfilectlca, v. dialecticus a) b). dialectice, adv. [dialecticus] dijalektički. dialecticus, adj. \jhuUxiix6g\ razgovorni, dijalektički, captiones; quiddam d. ; supst. a) dialectica, ae, /. dijalekiika, vještina u učenom prepiranju, b) dialectica, orum. n. dijalekticka istraživanja, načela, o) dialecticus, i, m. dijalektik. dialectos (-us),!,/. [ihu).txioj[ narječje, jednom Suet. Tih. 56. Dialis, adj. [Dis u Diespiter = Juppiter; sr. Zevg] Jupiterov, flamen D, apex D.; -j- sacerdos D.; -{- Dialis; -J- D. flaminium, dialogus, i, m. {Sialoyog\ dijalog, filozofski razgovor.

Diana, a e,f. Dij an a, Jedi Jupiter ova i Latonin a, sestra Apolonova, božica lova, mjeseca i noćnoga Čaranja (kao HeJcata) ; * = mjesec na nebu). Odatle * i)ian yis, adj. Dijanin, D. turba, Dijanina četa = lovačlti psi; supst. -Inm, ii, n. a) hram Dijanin. b) rt u Hispaniji. diarium, ii, n. [dies] svakidašnja hrama, dnevnica vojnika, (Hor.) robova. dibaphus, i, f. [čCpcupos] dibaf, grimiznim tracima opšivena svečana odora rimskih magistrata (činovnika), odatle dibaphum cogitat, nada se državnoj službi. dlca, ae,/. [iizr/] parnica, ali samo, kad se govori o grčkim prilikama, scribere alcui dicam, formalno, pismeno tužiti; (Ter.) d. impingere alcui, objesiti komu parnicu; sortiri dicam, iždrebati (ždrijebom izabrati) suce. dicacitas, atis, f. [dicax] zajedljiva, satirska dosjetljivost, Cio. de or, 2, 54, 217, or. 26, 97.; u zlu snu. dosjetkarenje. dicaculus, adj. [dem. od dicax] zajedljiv, prpošan, podsmješljiv, Plaut. Dicaearchus, i, n. [/hxu(uoyog\ Dicedrh, peripatetićlii filozof, učenik Aristotelov. dicatio, onis, /. [dico I.] zagraćtanjenje u kojem mjestu, jednom Cio. p. Balb. 11, 28. dicax, acis, adj. s komp. [dico I.] zajedljiv, (ujedljivo) dosjetljiv, satirički, (sr. dicacitas), non tam dicax fuit (Demosthenes) quam facetus; u zlu sm.: peckav, podrugljiv, podsmješljiv, prpošan. dichoreus, i, m. [di/oQuos] dihorej, dva horeja = dva troheja ( — u— A), dicio, onis, f. (a ne ditio ; noni, neobičan) [2. dico] vlast, oblast, gospodstvo, esse in dicione alejs; in dicione teneri; civitates in dicionem potestatemque populiß. redigere; sub dicione atque imperio alejs esse; urbes multas sub imperium populi R. dicionemque subjungere; rem Nolanam in jus dicionemque dare Poeno; -j- alqd suae dicionis facere, dicis, gen. [dixri, Slxr t g] samo u svezi dicis causa ili gratid, načina ili forme radi, Jcadšto : n a oko, na izliku. 1. dico, 1. 1) bogu po svetiti, aram, donum Jovi; Capitolium, templum Jovis O. M.; cycni Apollini d. Odatle a) proglasiti koga bogom, uvrstiti među, bogove, b) f prvom porabom Jcao po svetiti, aquilam. 2) uopće što komu ili čemu po svetiti, žrtvovati, predati, alcui totum diem, studium suum alejs laudi; (Ter.) operam alcui; se Remis in clientelam; sese in servitutem, upisati se za građanina u Jcojem mjestu, zagrađaniti se; se Crasso. 2. dico, Ixi, ictum, 3. (stariji oblici fut. dicebo, perf. dixti, Com. Oic. p. Caec. 29, 82.; corj.

306

dexteritas—dico