Topola

digressio, onis, f. [digredior] 1) razilaženje, rastanak, polazak, nostra, jednom Gic. Qu. fr. 1,3, 4. 2) tp. ret. t. t. udaljenj e od predmeta, zastrana, digresija, d. a proposita oratione, ab re; apsl. dlgressns, us, m. [digredior] 1) r azilaženj e, rastanak, udalj iv anj e, d. et discessus (na smrti); d. (lunae a sole. 2) f tp. ret. t. t., udalj enj e od predmeta, zastrana, digresija. dijudicatio, onis, f. [dijudico] rasuđivanje, prosuđivanje, jednom Cio. legg. 1, 21, 58. dl-judlco, 1. 1) rasuditi, presuditi, odlučiti, riješiti, controversiam ; inter duas sententias; dijudicari non potuit, uter utri virtute anteferendus videretur; dijudicata belli fortuna; (Hor.) dijudicata lite. 2) razlučiti, razlikovati. recta ac prava; vera a falsis; -J- s utrum an. dljnncte, etc. v. disjuncte etc. dl-labor, lapsus, sum, 8. 1) raspasti se, rastvoriti se; napose o tekućinama: rastopiti se, kopnjeti, aedes Jovis vetustate dilapsa; navis putris jam et vetustate dilabens; * dilapsa cadavera tabo; * dilapsa in cineres fax; nix tot hominum jumentorumque incessu dilapsa est; qua (nebula) dilabente; * (Proteus) in aquas tenues dilapsus; tp. o Ijudma, napjose o vojnicima: rastrkati se, razhjeci se, raspis at i se, exercitus d.; milites dilapsi a' [signis, ab ordinibus; in oppida, nocte in sua tecta; ex praesidio; ad praedam; praedatum; pabulatum, bgnatum; o neživ., izmigoljiti se, nestajali, Fibrenus rapide dilapsus in unum confluit; -j- dilabente aestu; * dilapso Vulcano = igni; * omnis et una d. calor; tp. izmaknuti se, ispasti,iščeznuti, giroći, de mea memoria dilabuntur; * dilapsis inter nova gaudia curis; dilapso tempore, Sali. Jug. 36, 4. 2) raspadati se, propadati, ginu%i, nestati, iščeznuti, robora corporum animorumque; res publica; concordia res parvae crescunt, discordia maximae d.; vectigalia publica neglegentia; intento opus est animo, ne omnia dilabantur, si unum aliquod effugerit" rem familiarem dilabi non sinere; * male parta male dilabuntur; invidia; -j- bella inopia dilabi, prestaju. dl-lacero, i. razderat i, isko madati, * alqm, * corpus; tp. rem publicam; deum; * viscera nostra, tuae dilacerantur-opes; {Tao.) animus d., quibus acerbitatibus dilaceratus. di-lanio, 1, razderati, canes d. cadaver alcjs; (Tac.) alqm tormentis, vestem, dilapido, 1. [dis-lapis] upr. (kao kamenje) razmetati, nostras minas, razasuti, razdsipati, Ter.

dT-largior, dep. 4. obilato darovati, razdijeliti, razdati, pecuniam illis, dilatio, onis,/. [differo] odgađanje. odgoda, belli, comitiorum; dilationem non recipit ili patitur; per dilationes (zatezanjem) bellum gerere; variis dilationibus frustrati, dilato, 1. [dis-latus] raširiti, rastegnuti, razmaci, manum; castra, imperium; literas, otegnuto izgovarati; tp. d. gloriam; legem in ordinem cunctum; u govoru: potanje, opširnije razlagati, razložiti, omni copia dicendi d. quid esset majestatem minuere, dilator, oris, m. [differo] odgađao, jednom Hor. ep. ad. Pis. 172. dl-laudo, 1. u velike hvaliti, alqm. 1. dilectus, adj. [partio, od diligo] ljubljen, cijenjen, drag, d. tibi poetae, Hor..; f supst. dilecti, orum, m. ljubimci. 2. dilectus v. delectus. diligens, tis, adj. s kompj. i sup. [partio, od diligo] p a zlj iv, briž Ij iv, tacan, mar Ij iv, oprezan, zdušan, homo cl.; cl. in rebus omnibus; ad alqm custodiendum; imperii, u vojvodskim svojim dužnostima: veritatis, revan za i., homo studiosissimus et diligentissimus salutis meae, omnis officii; qui diligentiores (revniji u službi) videri volebant; (rijetko s dat.) d. equis assignandis; d. et attentus; i o stvarrna, kod kojih treba pomnje, tacnosti itd., scriptura; quaedam etiam neglegentia est d., -f- stilus. Napose u imetku i gospodarstvu: št e dan, štedljiv, dobar gospodar, in re hereditaria; homo frugi ac cl. diligenter, adj. s komp. i sup. [diligens] pažljivo, pomnjivo , brižljivo , marljivo, tacno, zdušno, oprezno. diligentia, ae, /. [diligens] pažljiv ost, brižljivost, pomnja, iačnost, oprezno si, Epaminondae; alcjs rei, za što ili u cem, d. in alqd; non est in vulgo d. ; multa industria et cl.; tanta diligentia officium suum praestitit, ut etc.; napose u imetku i u gospodarstvu: štedljivo st. diligo, lexi, lectum, 3. [dis-lego] izabrati, odatle: u velike štovati, cijeniti, ljubiti iz poštovanja, d. alqm et carum habere; alqm colere atque d.; se ipsum; inter se; hunc locum, in illa aetate pudorem, alcjs consilia, officia; -f- pro suo quemque officio; u Nep. i o putenoj ljubavi, amore Venerio alqm, puerum d. dilorico, 1. [dis-lorico] raspucati, raspučaoati odoru, tunicam. dl-luceo, - 2. r a svitati se, tp. fraus dilucere coepit, Liv. razjašnjuje se. dilucesco, luxi, 3. [diluceo] r aevitati se, svitati, dies, Hor.; a ponajviše impers. dilucescit, sviće.

312

digressio—dilucesco