Topola

dere digitum ad etc., pokazivati prstom na Ud.; monstrare digito; * f monstrari, demonstrari digitis = mnogo govore ljudi o kom, veoma ga slave, d) liceri digito ili tollere digitum, na dražbi (podigavši prst) nuditi, e) * loqui digitis nutuque, t. j. gestikulacijama, kretnjama, * digiti cum voce locuti, o udaranju u žice uz pjevanje, f) ne digitum quidem alcjs rei causa porrigere = ni najmanje se ne truditi; proferre d. = maci, pbthvatiti se čega. 2) * f prst u noge. 3) prst (palac) kao mjera, prst u šir inu (od prilike 2 om.); d. transversus, popriječni prst; tp. d. transversum non discedere ab alqa re, ni koliko je prst širok, ni za vlas, također samo digitum (za prst) discedere, digitum nusquam ab honestissima sententia so. discedere; kao nom. pr. Digiti Idaei (kao prijevod od Aaxxvloi 'iSaloi), svećenici Cibelini, Oie. n. d. 3, 16, 42. digladior, dep. 1. [dis i gladius] boriti se na noževe, klati se; d. inter se; tp. o žestoku, ogorčenu r (jecanju : boriti se, prepirati se, cum alquo tot voluminibus; inter se de alqa re; apsl. dignatio, onis,/. [dignor] pdštovanje; dostojanstvo, časno mjesto, čin. digne, adv. s komp. [dignus] vrijedno, dostojno, ornata digne, pristalo, Plaut .; digne alqo loqui, * peccare cruce dignius, dignitas, atis, f. [dignus] 1) vrijednost, dostojnost, zasluga, d. consularis, da postane konzul; nec d. nec gratia ei deest; laudare alqm pro dignitate; summa d. est in alquo. 2) dostojanstvo, a) (izvanja) čast, štovanje, do stoj anstv o, ugled; napose: mjesto, dostojanstvo, ugled u građanskom životu, d. (est) alcjs honesta et cultu et honore et verecundia digna auctoritas ; auctoritas et dignitas Pisonis; est dignitatis tuae, slaže se s tvojim dostojanstvom ; altus dignitatis gradus; dignitati servire; vivere pro dignitate; tantum apud me dignitas potest, Caes. b. G. 7, 76, 6.; d. equestris, regia; delectus hominum et dignitatum; odatle i (državna) čast, dostojanstvo, (državna) služba, laetor cum praesenti tum etiam sperata tua d. b) (unutarnja) čast, poštenje, čestitost, dostojno, pošteno mišljenje i djelovanje, dostojanstvo u vladanju, agere cum dignitate; retinere dignitatem in rebus asperis; suam pristinam d. obtinere; dignitatem, ne slaže se s poštenjem. 8) pren. na stvari a) o uzvišenosti koje misli, (Epicurus) dignitate hujus sententiae capitur; f o izrazu, b) dostojanstvena, ugledna ljepota ljudskoga tijela, osb. muškog n venustatem muliebrem ducere debemus, dignitatem viri-

rilem; vultus multam affert tum dignitatem tum venustatem; d. corporis; pueri magna praediti dignitate; -j- formae o) o zgradama itd.: krasota, velelj epj e, sjajnost, d. porticus; ut ipsam urbem dignitate superaret (triplex Piraeei portus); plena dignitatis domus; ornanda est d. domo. (lignor, dep. 1. (prelkl. i pjesn., također digno, 1.) [dignus] (pjesn. i kasno) 1) držali koga vrijednim ili dostojnim (čega), alqmalqa re; alqm filium, virum, soijeniti koga vrijednim, da mi bude sin, muž. 2) držati pristojnim, hotjeti, izvoljeli, kao što s inf. dignosco, novi, notum, 3. [dis-noscoj razaznati, raspoznati, razlikovati, razlučiti, civem hoste (od neprijatelja) non d.; rectum curvo, Hor., (Tao.) alqd alqa re, po čem, samo d. alqm; * apsl. dTgnns, adj. s komp. i sup. vrij e d an, dostojan, dignus laude, honore, majoribus suis; res digna memoria; ros dignissima omnium cognitione; dignus est qui etc. s oonj., vrijedan je, da itd., s ut, Plaut. Liv., sa supin, na, u, Lio. Verg.; s ad i aco., jednom Cio. r. p. 1, 18, 30. amicus, dignus huic ad imitandum; * -j- d. amari; (pretkl. i kasno) dignis salutis; (pretkl.) quid dignus sim. Odatle prikladan, pristao , pristojan, dolikujući, biti ■prema (o. dat.), hoc d. est auribus tuis; negotium non est dignum viribus nostris; genus scripturae non satis d. summorum virorum personis; * f s gen.; ne rijetko bez objekta, aleo se taj sam po sebi razumijeva iz sveze riječi, ut ne nimis cito diligere incipiant neve non dignos; digni indignique; digni et idonei, kazne dostojni i vrijedni; d. causa; praemia d. pro factis; ex mala conscientia digna timere; nullo satis digno (so. mora) morae pretio tempus terunt; quid minus dignum quam etc? (Hor.) dignior (vredniji = pametniji) heres, dignis ait esse paratus; (Anton, u Oie.) nulla contumelia est, quam facit dignus, vrijedan, čestit, pošten čovjek ili (kako Cio. sarkastički razumijeva) kazne vrijedan č.; često dignum est s inf. ili aoo. o. inf., kao što d§i6v loziv; također ut dignum est, Ter. Liv. digredior, gressus sum, dep. B. [di-gradior] 1) razići se, razilaziti se, rastati se, otići, poći, udaljiti se, odijeliti se, A) alqo ; ex eo loco - * per aera; procul a suis; via, a colloquio; -f a mari; f a marito, ostaviti muža; in sua castra; -(- in urbem; -j- in diversa; domum; apsl. 2) tp. udaljiti se, zastraniti, de, a causa; (Ter.) officio ; ab eo, quod proposueris, a proposita oratione; unde digressi sumus; apsl.

311

digladior—digredior