Topola

metane grede; paries, koji drugu pod pravim kutom siječe; crates, u pravcu ležeći (Caes. h. c. 3, 46, 5.); iter via ordo; * fossa lateribus directis, s okomitim stranama, (urbs Henna) tota ab omni aditu circumcisa atque directa, strmo presrtan; cornu magis d., više upravan, manje zavojit, locus, strm, vrletam, jugum; * d. aes tubae, * arcus; u prilici, verba d. na sva usta, hez okolišenja izrečene, jasne ; ratio, homo d., prav, strog; (| Tust.) contio, upravni govor. diremptus, us, m. [dirimo] rastava, jednom Cic. Tusc. direpti«, onis,/. [diripio] plijenjenje, pljački a nj e. direptor, oris, m. [diripio] pljačkaš, otimač. diribeo, itum, 2. [dis-habeo] t. t. u skupštini ili na sudu u glasovnih metnute glasovnice lučiti, glasove krojiti, skrutinovati, tabellas. diribitio, onis./. [diribeo] t. t. lučenje glasovnicd, brojenje glasova, skrutinij. diribitor, oris, m. [diribeo] t. t. lučilao glasovnica, brojitelj glasova, skrutator. diribitorium, ii, n. [diribeo] diribitor ij a, zgrada u Rimu, gdje su se isprva kod izbora glasovnice lučile ili glasovi krojili, a kasnije se dijelili darovi u novcima i mesu među puk, kao što i plaća vojnicima, Suet. dirigo, rexi, rectum, 3. [dis-rego] 1) Ispraviti, na pravac postaviti, aciem; naves ante portum; vicos, na pravae, pravilno sagraditi; (lituo) regiones (urbis,', smjer odrediti, fines, ispraviti, urediti; * membrana plumbo directa, olovkom crtana. 2) upraviti, okrenuti, cursum ad litora, navem alqo; directi in quincuncem ordines arborum; tela in corpus; * vulnera alcui; * spicula arcu, odapeti; i intranz. okrenuti se, obrnuti se, in frontem, (o brodovima) okrenuti se naprijed, načiniti f roni; -J- planities hinc dirigens, prostirući se; tp. a) d. cogitationes ad alqd, stati misliti o čem, puerum ad hanc opinionem; divinatio ad veritatem dirigit, (Quint.) ad ea se quisque dirigebat effingenda, quae poterat. b) urediti, ude siti, odrediti po čem, vitam ad certam rationis normam; ad exemplum (po ugledu) virtutum omnium mens dirigenda, Quint. 10, 2,1.; utilitatem honestate, udesiti prema itd.; haec rhythmicorum ac musicorum acerrima norma, udesiti po najstrožim pravilima ritmike i muzike. dirimo, emi, emptum, 3. [dis-emo] 1) rastaviti, rastvor iti, razgraditi, razdvojiti, razdijeliti, corpus, castra, acies; urbs flumine dirempta. 2) tp. pr ekinuti, obustaviti po remetiti, razbiti, rdzvroi, osu-

jetili, proelium, pugnam, certamen, colloquium, comitia, societatem, sollemnia ludorum, rem susceptam; d. tempus, učiniti, da se sto odgodi na drugo vrijeme; -[- finem bellandi, učiniti; concilium, auspicium; controversiam, iras, * litem. diripio, ripui, reptum, 3. [dis-rapio] I) * rastrgati, raskinuti, alqm; artus, membra. 2) razgrabiti, oteti, plijeniti, pljačkati, razoriti; bona, urbes, oppidum; castra hostiliter; provincias, civitates, impedimenta, magnum numerum frumenti, naves, praedas bellicas; -[- aedificia; * dapes; rjeđe o čeljadi, Eburones, Lusitanos, socios, zarobiti, diripi ab hostibus, diripi. 3) skinuti, pokidati, saderati, -[-ex capite regni insigne, ferrum a latere; * tergora costis; * arma militibus direpta. diritas, atis, /. [dirus] * f užas, str ah o ta, groza; o ljudina: okrutno st, omni diritate atque immanitate; in altero d.; -f- morum ejus d. di, ili dis-riimpo, rupi, ruptum, 3. 1) razderati, raskinuti, razlomiti, razbiti, alcui caput, Platit.; tenuissimam quamque partem (nubis) dividunt atque d.; homo diruptus, prosut, kilav; (Tao.) imagines d. 2) tp. a) pas. medijalno, od jeda i si. pući, ras pući se (upučkom govoru), dolove, alcjs plausu; apsl.: d. se, iskidati se, naprezati se, upinjati se, dirupi me paene in judicio Galli. b) prekinuti, razbiti, razvrći, amicitiam; societatem humani generis, di -r uo, ui , ii tum, 3. 1) raz r u siti, porušili, razvaliti, raskopati, urbem, alcjs domum; muros, nova, * monumentum; Megara vi capta d. ac diripere; * d. agmina, rasprsati; u Lio. d. Bacchanalia; tp. aere dirutus est, = očupati (kod igre); homo diruptus dirutusque, slab i propao. dirus, adj. s komp.isup. zlokoban, strahovit, užasan, grozan, nesretan, * omen, zla kob, * grando, * cometae, * tempus; -[-aves; uopće : strašan, grozovit, okrutan, tvrda srca, * exsecratio; -j- preces, kletve; ■f susperstitio; * venena; * hydrops; * detestatio; * sollicitudines; * religio loci, koje napunja štovanjem i grozom ; * Hannibal, *Afer; * hydra; * dea. Nauose dirae, arum,/, a) zla kob, zlokobna zlamenja, obnuntiatio dirarum, i dira, orum, n. b) kletve, contingere funebribus diris signa, tela, arma hostium, strašnim kletvama prokleti (neka propadne), Liv.; ■]- diris agam vos, (Tao.) diras imprecari, božice osvetnice. 1. Dis, itis, m. = Pluto. 2. dis, adj. v. dives.

315

diremptus—dis