Topola

rn s k čš6đ nje, rd skida, odium cum crudelissimo discidio; belli discidio; odia, discidia, discordiae, seditiones, bella; civile d,, amicorum discidia. * discinctus, adj. [partic. od discingo] raspojns, razuzdan, r dspušten, bezb rižan, nepos; otia. di-scTiidOj scidi, scissum, 3. ras oij epiti, razilerati, vestem, Ter.; cotem novacula, prerezati; f alcui maxillam ictu; tunicam, raskinuti (da zngnUiš prsi); [Suci.) veste a pectore discissa; tp. d. amicitiam, silovito prekinuli , rdzvrći. (lis-ciuso, cinxi, cinctum, 3. raspa sati, dtpasali, tunica discincta, Hor., centuriones d., Liv.; tunicati et discincti. Suet.; u prilici, in sinu est, neque ego discingor, nepustimga Lj. nastojim, da sačuvam njegovo prijateljstvo. disciplina, ae,/. [diseo] 1) nauk, obučavanje, nastava, disciplina puerilis; disciplinae causa; in disciplinam convenire; dare filium alicui iu disciplinam; res quarum disciplina est, koje se mogu učiti; alqd pro disciplina et praeceptis habere, primiti kao nauk i opomenu. 2) sto se (po školama) uči: znanje, znanost, nauka, d. juris civilis, pravna nauka, d. militaris, militiae, bellica, ratna nauka; disciplina et praecepta; napose: sustav, sistem, Druidum, majorum; pl. a) u četni predmeti, znanosti, osb. praktične (sr. doctrina); pueritiae disciplinae; campi (igrališta) et disciplinae (učilišta); erat Italia tunc plena Graecarum artium et disciplinarum; quibus disciplinis et a quibus sit eruditus, b) škote filozofske, trium disciplinarum principes. 3) obučavanjem i odgojem Ud. postignut znpt, red, vježba, disciplina, d.militaris, militiae, bellica; familiaefrei publicae; j domestica; dominorum; d. meretricia, kućanstvo, gospodarstvo bludnice; subjektivno : načela, po kojima tko radi: način, metoda; napose : način podučavanja. discipula, ae, f. [diseo] učenica, Plaut. Hor. discipulus, i, 7)i. [diseo] učenik, đak; i u Plaut. učenik = šegrt. discludo, usi, usum, 3. [dis-claudo] rastvoriti: rastaviti, dijeliti, mons d. Arvernos ab Helviis; quibus (tignis) disclusis, koliko treba udaljene jedna od druge; * (solum coepit) discludere Nerea ponto, odlučiti, * d. morsus roboris, otvoriti. disco, didici, 3. učiti se, učiti, d. literas Graecas, dialecticam ab alqo, literas apud alqra; id de me (doznati), Ter.; * virtutem ex alqo; * me peritus discet Iber, za mene će čuti iid.; quem ilidicere Vindelici (u zao čas po sebe) poznali su; d. causam, stvar prou-

čiti, uputiti sc o stvari po klijentu ,• didicisse palaestram, znam rvati se (gimnastiku); discit Latine loqui; '1- didici esse infelix; * discit mentiri lana colores; d. fidibus antiquis sc. canere; s ace. o. inf., s quaest. indir.; discendi causa; d. ab alqo; pregn. didicit, učio se (govdmiStvu); uopće često o đacima, učenjacima: učiti, cetera si non didicerit; studium discendi; incensus studio discendi; j supst. discentes, učenici, đaci. dis-cSlor, oris, adj. 1) različne boje, šaren, pisan, -j- vestis; * vestis d. fatis meis, boja, koja se. ne podudara sa sudbinom mojom ; * d. aura auri. 2) tp. različan, različit, nejednak, matrona meretrici dispar (po značaju, po ćudi) atque diseolor (po vanjštini), Hor. dis-couiiieo, duxi, ductum, 3. ne koristiti, škoditi, jednom Plaut. Trin. 4,2, 85. * dis-conyčnio, 4. ne sudar at i se, ne slagati se, vitae d. ; impers. eo d. inter meque et te, ne slažemo se među sobom. discordabilis, adj. [discordo] neskladan, ne sudarajući se, jednom Plaut. Capi. 2, 3, 42. discordia, ae, /. [diseors] nesloga, razdor, hominum, rerum, verborum; i u pl.; * o djevojci ; zadjevica, predmet svađe; * Discordia, božica nesloge, Nesloga. discordiosus, adj. [discordia] napržit, svadIjiv, jednom Sali. Jug. 66, 2. discordo, 1. [diseors] nesložan hiti, ne slagati se, ne sudarati se, inter se, Ter., inter se dissidere atque d. ; animus a se ipse dissidens secomque d. ; (Tac.) d. cum Cheruscis; * s dat.; apsl., f oppidani; * eques, discors, dis, adj. [dis-eor] 1) nesložan, svadljiv, homines; animi; secum d. ; (Liv.) ad alia; * sibi; *d. concordia, * vesania ;* venti; * Tanais = neprijateljski (Rimljanima) scitsjci nomadi; * arma; * ora sono discordia signare, opaziti razliku narječja. 2) ne sudarajući se, neslažući se, neskladan, nej e dnak, * symphonia, * fetus d., dvolik; f natura maris; •{• membra; -}• homines moribus et linguis. discrepantia, ae, /. [discrepo] neskladnost, n epodudara nj e, razlika, scripti et voluntatis; majorem multo inter Stoicos et Peripateticos rerum esse ajo discrepantiam quam verborum. discrepatio, onis, f. [discrepo] nesklad, prigovor, inter consules, jednom Liv. 10, 18, 7. dis-črepo, avi ,(pjes. poradi stiha: crepui) 1. neskladno zvečati, ne slagati se, tibiae d. 2) razilaziti se (u mnijenju), ne sudarati se, ne slagati se, ne podudarati se, razlikovati se, d. cum alqo, sibi; cura,

317

discinctus— discrep o