Topola

vr di, raspustiti, uništiti, omnem societatem civitatis; concilium Boeotorum; controversias, rdzvaditi; o siij etiti, pr spriječiti, hanc rem, Caes. b. o. 1, 33, 3.; pas. distrahi cum alqo, zavaditi se; (Balb. u Cie. ep.) Pompejus et Caesar perfldid hominum distracti, d) zanimanjem ili nagnućem: na r azli on e strane ndginjati, dij eliti, rascjepkati, distrahi in contrarias partes, sententias, i samo distrahi; d. industriam oratoris in plura studia; rem publicam, pocijepati na stranke; (Tao.) obsessos hinc fides inde egestas inter decus ac flagitium distrahebant, privlačila je ovamo i onamo. 2) odvući, Istrgnuti, ocijepiti, necessitas illum ame d., Ter. ; alqm a complexu suorum, alqm in alqo; a virtute nullo modo nec divelli nec distrahi posse; tp. sapientiam a voluptate; alqm ab alqo. dis-trlbuo, tribui, tributum, 3. 1) razdijeliti, porazdijeliti, do dij eliti, pecus viritim, equos Germanis; sanguinem in corpus; legiones in civitates; milites in legiones; -j- tirones in ili per numeros, upisati u ; gladiatores circum familias; frumentum civitatibus, naložiti; exercitum latius; porazmjestiti ; naves subsidio, u pričuvu (rezervu). 2) p o dij eliti, copias in tres partes, sese in duas partes; -j- copias distributas (u pojedinim odjelima) dimittere; napose: logički razdijeliti, causam in crimen, in audaciam; partitionem, distribute, adv. [distribuo] kako valja razdijeljeno, logički uređeno; sr. distincte, distributio, onis, f. [distribuo] razdioba, napose: logičko razdjeljenje; kao ret. figura = dWpscrt? , razriješenje jednoga pojma na više sličnih. -)- districte, adv. [districtus] strogo, oštro, minari. districtus, adj. s komp. [partic. od distringo] mnogostrano zdbavljen čim, contentione ancipiti; bellis; districtior a causis, di-strlngo, strinxi, strictum, 3. razvući, rastegnuti, razapeti, * districti radiis rotarum; u prilici, districtus mihi videris esse, kao na muke udaren = suprotvia te čuvstva vuku amo tamo ; -j- vates curam distrinxerunt, nnvukoše mu brigu. 2) tp. mnogbstrano zabavljati, pozabaviti, zaustaviti, r a str e sati, populatione maritimae orae copias regias; Romanos; -[■ quem partim publica partim amicorum officia distringunt; * multaram rerum d. alqm varietas, dis-trunco , 1. rasjeći, medium (agnum), raspoloviti, jednom Plaut. Truo. 2,7, 53. disturbatio, onis,/. [disturbo] razor, rasap, Corinthi, jednom Cio. off. 3, 11, 46. dis-turbo, 1. 1) rastjerati, contionem. 2) razasuti, razvaliti, razoriti, razrušiti,

opera; aedificium, tectum villam que, domum alcjs; tp. rdzvrdi, razbiti, osujetiti, ukinuti, uništiti, nuptias, Ter.; societatem, legem. * ditesco, 3. [dives] bogatjeti. dithyrambicus, adj. [dcihjQap fhxng] ditir ani pski, poema , jednom Cio. de opt. gen. 1, 1. dithyrambus, i, m. [d'idvQag[ios\ ditir a mb, lirska pjesma u najvišem i najsmjelijeni slogu, isprva himna na Bakha, kasnije i na druge bogove. ditio, v. dicio. dito, 1. [dives] bogatiti, obogatiti, alqm, LAv. Tlor.; praemiis belli socios, miv.; se, Eutr.; sermonem patrium, Hor. diu, adv. s komp. -tius, i sup. -tissime [dies] 1) obdan, danju, noctu diuque, diu noctuque, Tao. 2) upr. donekle, odatle: dugo, dugo vremena, p'čzadugo, dulje vremena, jam d.; d. multumque, multum diuque, saepe et d.; satis diu. 8) (osb. u Com.) odavno, ima tomu davno, Sesto spojeno jam d.; (Ter.) neque enim d. huc commigrarunt. 4) komp. diutius a) dulje vremena ( nego bi trebalo i si.), b) dulje vremena, odviše dugo. diurnus, adj. [dies] 1) dnevni, svakidašnji, cibus; -j- victus; -j- quaestus; -j- opus; actus; * diurna mercede conductum. Napose acta diurna v. acta; (Tao.) diurna, orum, n. dnevnik, j ournal, novine. 2) dnevni, labores, itinera, metus; * nocturno certare mero, putere diurno; * vos exemplaria Graeca nocturnfi, versate manu, versate diurna; * lumen d., bijeli danak; * currus d., sunčana kola. dius, v. divus. diutine, adv. [diutinus] dugo, jednom Plaut. Bud. 4,7, 15. diutinus, adj. [dlu] dug, dugovječan, dugotrajan, labor, servitus. diuturnitas, atis,/. [diuturnus] dugotrajnost, dugo trajanje, temporis; pacis; belli; pugnae; rei publicae; memoriae; apsl. diuturnus, adj. [diu] dug otrajan, dugovječan, p o stoj an, dug [indiferentno ili s pohvalom], bellum, pax, quies; res publica; rex; f reus; * sis nostris diuturnior annis; molestiae diuturniores. dl-varlco, 1. (rijetko) raskrečiti, hominem, čovjeku noge i ruke. di-rello, velli, (pjesniš. viUsi ili volsi), villsum, 3. 1) raskinuti, rastrgati, razderati, otkinuti, otrgnuti, na silu rastaviti, udaljiti, * corpus, * membra, * suos artus, * nodos manibus; * agnam mordicus; alqm ab alqo; liberos a parentum complexu; * divelli amplexu, -j- d. vulnus, skinuti zavoj s rane; ab iis (possessionibus) membra citius

324

di s tribuo — divello