Topola

suspicionem, f nulli spem aut causam d. armorum; eo sibi minus dubitationis dari; -}• d. impetum; * d. cuneum, stvoriti; * locum, dati m.; * ruinam, srušiti se; * saltum arvis, skočiti itd., * risus jocosque; * sonitum; * vulnera; * finem loquendi; * sat patriae Priamoque datum, dosta se učinilo za itd.; dat posse moveri; također u Ter. s qui; u svezi s partio, perf. pas., da se posve potozdano izrazi, da će se što učiniti (hrv. fui. verbi perfectivi), sic stratas legiones dabo, quemadmodum legatum jacentem videtis, jam ego hanc mactatam victimam dabo, I/iv,;. dabo inventum, Ter. g) * od sebe dati, proizvesti lucem izviti ex fumo; prolem partu, roditi; lacrimas, plakati, gemitum, uzdahnuli, cantus, clamorem, sonum, colorem, voces, dicta (i Liv.) progovoriti, verba, fata (proročanstva), ludentis speciem, samo se gradi, da se igra; od,atle: kazati, javiti, navesti, imenovati, diem alcui; unum da mihi ex illis aratoribus; (Ter.) cur hoc factum sit, paucis dabo; (Hor.) da, quae prima iratum ventrem placaverit esca; (Curt). date aliquem regiae stirpis, qui meminerit etc.; vojn. t. t., nomina dare, zapisati se dati u vojnike, ići u vojnike; * Aeneas eripuisse d a t u r = fertur, * iste deus qui sit, da, Tityre, nobis = dic, kao accipe, čuj; dosuditi, dopitati, presuditi, odlučiti, odrediti, d. vindicias; d. litem secundum (u prilog, u korist) tabulas, -{d. secundum (za) reos, -[-judices; locum, * horam; * moenia, -J- urbes; pripisati, tantum ingenio; * alqd famae, držati do itd.; upisati, primiti komu što u, . . ~ uzeti komu što za .. ~ alqd alcui vitio, laudi, crimini, h) spojeno osb. s in c. aco. ili ad, kamogod podići, krenuti, upraviti, odvesti, metnuti, staviti, baciti i si., vella in altum, otisnuti brod, zavesti se na more, odjedriti, * retrorsum; * per aequor; ad id, unde aliquis flatus ostenditur, vela do, jedrim; alqm in custodiam, in fugam (natjerati), se in viam, dići se na . . ~ zaputiti se, in fugam, se fugae, bježati; d. hostem in conspectum; -J- se d. in conspectum oppidi, doći napomol gradu * d. se in acies; * se jactu (skočiti) in aequor; (Plaut.) dare se in pedes, skočiti na noge, d. ad terram, in caveam, (Ter.) praecipitem in pistrinum, alqm ad languorem, utruditi, umoriti; (Sali.) ambitione praeceps datur; odatle d. terga alcui, okrenuti leđa komu, d. se populo, pokazati se n.; quam se cumque in partem dedisset (bi pošao) ; in (na) quam exercitationem ita nos studiose dedimus, dali smo se;,tu Oppios Terentiae dabis, naputi T. k O. (po svoj prilici u novčanim poslovima); d. calculum (u igri povući; dare manus, (uzeto od gladijatora, kao pobjeđenik pružiti ruke)

predati se; odatle preneseno ponajprije na pravoga neprijatelja, Romanos armis persequi, donec aut certe vicissent aut victi manus dedissent, onda uopće pokoriti se, popustiti, ad extremum manus dedisse et afQrmasse, nihil se contra ejus voluntatem esse facturum; tandem dat Cotta manus; superat sententia Sabini, ad extremum det manus vincique se patiatur; * d. manus efficaci sententiae; d. jugulari; odatle se dare, voljan, poslušan biti, skloniti se, popustili, si se dant (judices); slično ut se initia dederint, res, tempus se dat podaje se, jest; * se facilem d.; * multa melius se nocte dedere. dseeo, cui, ctum, 2. učiti, obučavati, poučavati, alqm, juventutem, adulescentes; alqm literas, pas. doctus militiam (u vojevanju), usu doctus; d. alqm canere; pueri aequitatem defendere docentur; docendus Graece loqui; d. alqm fidibus, so. canere, udarati u žice, u čitavu, equo, jahati, armis, mačovati, alqm Latine; d. alqd, jus civile, alqd de alqa re; s quaest. indir., s aco. o. inf.; apsl. Napose a) t. t. d. alqm causam, d. causam, {odvjetniku ili sucu, oblasti stvar) r azložiti , prir editi parnicu, b) o učitelju: učiti, predavati, naučati, apud alqm; mercede: -{- Romae, -{peregre. o) t. t. d. fabulam, o dramat. pjesniku, uvježbati, naučiti s glumcima komad te ga prikazati na požarištu,. dochmius, ii, m. [io/giog] dohmij, stopa stiha (u -i u —). docilis, s. (pretkl. i kasn.) komp. [doceo] naučljiv, judex, equorum genus; belua (slon) ; d. ad alqd, * s gen. * usus, razumljiv, pojmljiv. dscllttas, atis, f. [docilis] učljivost, naučIjivost; (Eutr.) animi d., krotkost, blagost. docte, adv. s komp. i sup. [doctus] toceno, vješto, umiješno, lukavo, literis Graecis atque Latinis juxta atque doctissime (vrlo temeljito) eruditus; * luctari doctius; * d. et delicate. doctor, oris, m. [doceo] učitelj, ejusdem sapientiae doctores. doctrina, a e,/, [doceo] 1) pouka, nauk, nastava. 2) naukom stečeno: učenost, znanje, u, pl. učevni predmeti, znano sti, d. ac literae; studia doctrinae, nastojanje oko nauka, znanosti, učena studija; doctrinae liberales; malis studiis malisque doctrinis; d. dicendi, govorništvo, retorika; subtilior quaedam d., teorija. Napose učenjem filozofije prihvaćena načela, nauka, običaj, illud non doctrina fecit sed natura, Nep.

328

doceo—doctrina