Topola

somnos, somnium, utramque ruinam, f) zadobiti, dobiti, cicatricem, Liv.; apricis in collibus irva colorem; (Quint.) multa lectione formanda mens et ducendus color (prava boja izraza); * canentem senectam; * rimam; * formam; * pallorem, problijedjeti; * notam; * exsortem honorem; * nomina, ime nositi, g) povući, načiniti, stvoriti, sagraditi itd. fossam, kopati, vallum, ndsipati, ex castris ad aquam; -j- fossam longius; * muri ducti; * vivos vultus de marmore; * ocreas argento; * arcum; * aera; -j- opus; -J- epos, * carmina, * versus; d. (prirediti) alcui funus. * funus atque imagines; * pompam; * choros; (Phaedr.) d. alapam, Šuškati, ćušnuti. 2) tp. a) voditi, vući, navesti, skloniti, nagnuti, mamiti, potaći, dražiti, privlačiti, ad credendum me tua oratio; trahi et duci ad cognitionis et scientiae cupiditatem; caritate patriae ductus; suspicione, studio, more ductus; literis et urbanitate, errore, honore aut glorift duci; (Nep.) alqm in errorem ducere; -j-declamatores quosdam perversa ambitio; * quo ducet gula; fabellarum auditione ducuntur; * ducit uterque color; u zlu sm. vući koga za nos, titrati se kime. b) izvoditi, izvesti, uzeti, alqd ex alqa re; unde; * originem ab alqo, lozu vući od . . ab eundo nomen est ductum; i početi, započinjati, ab eodem verbo ducitur saepius oratio; ingressionem meam non ex oratoriis disputationibus ductam sed e media philosophia repetitam, c) duljiti, produljiti, bellum, bellum longius, in hiemem; rem im noctem; tempus; longius eam rem ductum iri; i o licu u Caes. b. G. 1, 16, 5. übi se diutius duci intellexit, da ga odviše dugo praznim obećanjima zadržavaju, za nos vuku; diem ex die ducere (Haedui), zavlačili su stvar od dana do dana; vrijeme provesti, provoditi, proživjeti, probaviti, aetatem in literis; * vitam; * aetatem, * noctem; -j- nox ducebatur jucundissimis sermonibus; *d. somnos, sanak boraviti; (Tao. ann. 2, 34.) sermonibus variis tempus atque iter {= tempus itineris) ducens; (Tac. ann. 11, 37.) lacrimae et questus irriti ducebantur, d) proračunati, izračunati, ur ačunati , staviti u račun, quoniam tria milia medimnum duximus, fenus quaternis centesimis; non d. in hac ratione eos (oratores), quibus etc. Odatle d. rationem alcjs, sreću ili korist čiju proračunati = osvrtati se, gledati na koga ili što, misliti na . . ~ uvažiti što, oratorum non minus quam populi; officii; non commodi; d. suam rationem v. ratio; uopće: za što držati, brojiti u, cijeniti, alqd in malis, alqd parvi, pro nihilo, haec pro falsis; d. alqm

in numero i samo numero hostium, eos loco affinium; alqm victorem; alqm despicatui, prezirati; quos idoneos d.; nihil praeter virtutem in bonis d.; (Sali.) modestiam d., za zlu savjest držati; (Tao.) ne verba prave detorta neu convivalium fabularum simplicitas in crimen duceretur; (Ter. Nep.) d. (pisati u) alqd laudi vitio; s aoo. i inf. esse, omnia sua in se posita esse d.; i tutelae nostrae (eos) duximus; sic ducebam animo rebarque futurum, diictim, adv. [duco] na dušak, bez preduška invergere in se liquores, Plaut. , ductito, 1. [intenz. od duco] (Plaut.) 1) odvesti, alqm. 2) dovesti mladu, oženiti se (o. instr.), alqam. 3) tp. prevariti, alqm. ducto, 1. [intenz. od duco] 1) voditi, exercitum per loca saltuosa, Sali.; d. restim (Plaut), voditi kolo, hiti kolovođa; također (Com.) dovesti sa sohom kudi. 2) o vojvodi: voditi, zapovijedati, hiti na Selu, Sali.; tp. titrati se, prevariti, Plaut. ductor, oris, m. [duco] vođa, vodio, itineris, provodio (kalauz), napose: vojskovođa, vojvoda, d. exercitus. ductus, us, m. [duco] vođenje, aquae, vodovod, aquarum; d. muri, gradnja (u divljinu). 2) crta, oris, lica. 3) vodstvo, zapovjedništvo, rem optime gessit suo ductu, dudum, adv. [mjesto diu-dum „dugo je tome, otkako“ ] odavno, davno; a mjestimice i: nije tomu dugo što, malo prij e, dixi dudum, materiam aliam esse joci, aliam severitatis; d. circumrodo, quod devorandum est (glede na uru, što je počeo pisati pismo). Napose u opr. sa nunc, nunc demum; haud dudum, ne prije malo vremena = u ovaj čas, baš, upravo sad, quam d.? kako dugo? otkad? s ut i quum (Plaut); h a š, jedva, odmah, jam d., davno je već tome. duellator, = bellator, Plaut. duellicus = bellicus, Plaut. duellum, star olat. = bellum, u zakonima i u Cio. i (Liv. Duilius (starije Dueli.), ii, m. Duilije, ime plemenu rimskomu, iz kojega je najpoznatiji Gajus D., koji je potukavši god. 261. pr. Is. Kartažane prvu morsku bitku dobio. dulm, etc. v. do. * dulce = dulciter, što gl. dulcedo, inis,/, [dulcis] 1) slatkoća, vuni. 2) tp. ljupkost, prijatnosi, ugodnost, dražest, honoris et pecuniae; amoris; orationis; agrariae legis; plebejos creandi, Liv.; perpotandi, bibendi, Curt. dulcesco, 3. [dulcis] o sladiti, se, uva, biva sladak.

335

ductim—dulcesco