Topola

ecclesia, ae, f [txx).rjai'n\ narodna skupština a Grka, jednom Plin. ep. 10, ili. 1. ecdicus, i, m. [ixdixos] (rijetko) cognitor civitatis, državni o dvjetnik. ecf . , . v. eff . . . * echidna, ae, f. (('E/gčva] 1) zmija, guja, ljutica, kao atribut Furijd. 2) Eehidua, kao norf, pr. a) neman (grdoba) podzemnoga svijeta na patak djevojka, napolak zmija, kći Hrizaorova, mati Cerberova. b) E. Lernaea, lernejska zmija (sr. hydra). Odatle * Eeliidnaeus, adj. Ehidnić = Cerberus. Echinades, dum,/. ['E/gvaStg, ijTvog, jež] Etilna di, ježeva ostrva (5 ostrva) u Jonskom moru, 00. echlnus, i, m. [t/rof] (Hor.) 1) morski jež. 2) ehin, mjedena posuda za ispiranje šaša, / spir aonioa. Eehlou, onis, m. [’E/Juiv] 1) Ehijon, jedan od heroja uzraslih od zmajevih zubi, što ih je posijao Kadmo, muž Agavin, otac Pentejev, Ov. Odatle a) * Echionides, ae, m. Ehijonović = Pentheus, b) * Echionius, adj., Ehijonov = tebanski. 2) sin Merkurijev, argonauta i učesnik kalidonskoga lova, Ov. Odatle * Echionius, adj. Ehijonov 3) glasoviti slikar grčki. Echo, us, f. jeka, kao nimfa personi/., resonabilis E., jednom Ov. met. 3, 358. ecloga, ae, f. {ix\oyf\ -f ekloga (malena Izabrana pjesma); f knj ig a, p o slali i c a. eclogarii, orum, m. [loci electi] eklogar, odabrani komadi za čitanje iz kojegagod spisa, jednom Gle. Att. 16, 2, 6. ec-quando, adv. (s. afektom ili indignacijom) jedali, dali, zar ikad, e. te rationem factorum tuorum redditurum putasti? * -f- ecquandone. cc-qul (pohajv. adj. ili ec-quis (supst. i kadšto adj.). ecquae, ili -a, ee-quld (supst.) ili ee-qnod (adj.) pron. interr. (u žestoku, afekta punu pitanju), je li koji, jedali koji, da li koji, ikoji? itko? isto? e. seditio unquam fnit? heus e. hic est? rogate, ecquid in tuam statuam contulerit. Kadšto ecquisnam, ecquinam etc. Napose kao adv. a) ecquid (kaošto numquid) i u upravnom i u neupravnom pitanju, je li, dali, jedali, (rijetko) što = zašto? e. audis? e. placeant, me rogas, b) (pretkl.) ecqui (starinski abl.) dali ikako? c) ecquo, je li, dali ikamo? eculens v. equuleus. edacitas, atis, f. [edax] proždrljivost. edax, acis, adj. [edo] 1) Izješa, proždrljiv. 2) * tp. izjedajući, trošeoi, uništujudi, curae; tempus e. rerum. edento, 1. [e i dens] obezubiti, izbiti zube, Plaut.

edentulus, adj. [e-dens] (Plaut.) krezub, vetula; tp. u šali = vrlo star (koje više ne dere, već je blago) vinum. Bdepol (po Varanu; „jus jurandum per Pollua ede, da je isti pronomen, koji je cc-quid), vrlo, veoma, osobito, quaeso edepol, Charine . . . id quod velis, quod possit (fieri) Ter. vrlo lijepo molim . . .; edepol haec quidem hellua est, Plaut. vrlo lijepa . . . edera etc. v. hedera etc. Edessa, a e,/. ["Edtoua] 1) Edes a, grad u Maoedoniji, s. Edisa ili Moglena, Liv. Jusi. Odatle Edessaeus, adj. Liv., edeski, EdeSanm. 3) u Mezopotamiji, u provinciji Orene, s. Rhoa ili Orfa, Tao. Aurei. Viet. Eutr. e-dieo, dixi, dictum, 3. izreći; oglasiti, obznaniti, proglasiti, na znanje dati, e. vobis,nostrumesse illum herilem filium; ut tu scire possis, e. tibi; pro contione edixit, praedam militum fore; sa quaest. indir. 2) oglasiti, obznaniti, odrediti javnim oglasom po vlasti ili po zakonu, senatum (skupštinu starješinstva) in posterum diem; comitia; diem comitiis i exercitui ad conveniendum; s ut i. na; sa samim konj.; (Hor.) nišanećina edikt pretoroo (sr. edictum), hoc simul edixi; si quis turdos suaves edixerit assos, edictio, onis, f. [edico] oglas, zapovij ed, Plaut. edicto, 1. [intenz. od edico] (Plaut.) izreći, otvoreno kazati, objaviti, ob zn an i t i. edictum, i, n. [upr. partio, od edico] I) t. 1. oglas, naredba, propis, edikt, proponere, constituere; napose pretorov oglas, kojim je nastupivši službu oglasio načela, po kojima će suditi; ed. perpetuum, edikt pretora, koji su zadržali potonji pridodavši mu po koju novu odredbu, Eutr. 2) uopće zapovijed, jednom Ter. Heaut. 4,1, 10. e-diso, edidici, — , 8. 1) naučiti na pamet, naizust učiti, magnum numerum versuum; alqd ad verbum. 2) uopće: učiti, naučiti, proučiti, poznati, istam artem; * poetas; * numeros modosque; edidici deos, * cunctos, sa quaest. indir. e-dissero, serui, sertum, 3. razlagati, razložiti, opširno i potanko kazivati, predavati, eadem; res gestas; s quaest. indir; in docendo edisserendoque subtilior, edisserto, 1. [intenz. od edisero] (rijetko) opširno i potanko kazivati, razložiti, ispripovij edati, Plaut. Liv. eiiticius, [l. edo] adj. prodloženi, samo u svezi judices e. Tužitelj imao je u nekim par-

341

ecclesia—editicius