Topola

erSgatio, onis,/! [erogo] izdavanje , isplata, pecuniae; (Tao.) necessitas erogationum, potrebni troškovi. e-rogito, 1. ispitivati, ispitati, Plaut. e-rbgo, 1. izdati, potrošiti (upitavši prije narod i dobivši dozvolu za to; daklem o državnim novcima, odt. i o izdavanju, trošenju uopće), pecuniam ex aerario ; pecuniam in classem: unde pecunia in eos sumptus erogaretur; pecuniam in alqm, zapisati komu, Tao. errabundus, adj. [erro] lutajući, tumarajući (prolazno) ; err. illi domos suas pervagabantur, Liv.; agmen err. fertur, Curt., -j- naves; -{- triremis; * vestigia bovis. erraticus, adj. (rijetko) lutajući, tumarajući, vitis serpens multiplici lapsu et erratico; * Delos. erratio, onis, f. [erro] (rijetko) lutanje, tumaranje, hoc multo propius ibis et minor est e., Ter.; nulla in caelo e. erratum, i, n. [partio, od erro] pogrješka, g rij e šk a. erratus, us, m. [erro] lutanje, tum a r an,j e, * longis erratibus actus. 1. erro, 1. 1) lutati, tumarati, skitati se (ne od svoje volje); zalutali, zaći s puta, vagus et exsul erravit; circum villulas; per urbem (o konju); (Hor.) per lucos; * inter audaces agnos (o vuku); astra illa non re sed vocabulo errantia (= planetae); stellae quae errantes et quasi vagae nominantur, (zvijezde) prehodnice, planete ; (Hor,) stellae sponte sua jussaene vagentur et errent; * o rijekama;* o kosi raspletenoj, * ocima: zvjerati, * o ognju, širiti se; tranz. prolutati, * litora errata; * terrae erratae ; (pretkl.) erranti monstrare viam; errare vift, zaći s puta; -J- a classe; (Liv.) natura errans in alienos fetus, zalazeći; ita totus ei’rat, ut, tako se sav pomeo, da . . . 2) tp. tumarati, zalutali s istine, zaći od istine, varati se, ne vagari et errare cogatur oratio, da govor ne zastrani, ne mogući opet naći pravoga puta; eo fit, ut errem et vager latius; * ne tuus erret honos, ne bude neizvjesno, dvojbeno; * rumoribus errant; (Plaut.) ei-ro, quam insistas viam, ne znam; erravit, lapsus est; vehementer, valde; (Ter.) tota via, sasvim, cum multis e.; errare sa si; erratur in nomine; (Ter.) e. de alqa re; (Ter.) quid erret; in alqa re, in alteram partem, Quint; * s aco., tempora, u kronologiji ; abi. parlic. perf. apsl., cui errato nulla venia, recte facto exigua laus proponitur; iz bludnje pogriješiti, Sali.; * in amicitia; non intra verba ac voces, Tao.

, 2. erro, onis, m. [erro] skitač, protuha, Hor. error, oris, m. [l. erro] 1) tumaranje, lutanje, krivudanj e, e. ac dissipatio civium; per tortuosi amnis sinus flexusque errorem volvens, amo tamo krivudajući , Liv.; navium; * pelagi erroribus actus; * o labirintu ; tp. dvbumljenje, dvojba, qui tibi aestus, qui error, quae tenebrae erunt; castra nihil aucta errorem faciebant, varaše; nominum e. manet; errores temporum; 2) zalaz s pravoga puta, zabluda, zastrana, errore viarum; (Plaut.) reduxit me ex e. in viam; jumenta nullo regente decesserant militari via et errore delata per quattuor stadia etc.; * o strijelcu: prbmašdnj e, m'dška; napose tp. bludnja, zabluda, opsjena, in errorem induci, rapi, prevariti se; errore duci; errorem tollere; eripere alcui errorem; errore insidiatoris; e. mentis; * fanaticus; pravitatis erroribus, što iz njihove smetenosti potječu; in bonorum errore, glede na ...; * e. malus, Ijuvena strast; e. veri (Tao.), s obzirom na istinu, * locorum; per errorem; i ono, što koga vara: obmana, varka, prijevara, errore se ab insidiis munire, Liv.; aliquis latet e., Verg.; * neznanje, neumij eće quo virtus, quo ferat error; * sujma, strah, bojazan; prbmašdnj e, pogrješka, griješka ferendus tibi in hoc meus e.; sive ipsorum perturbatio sive error aliquis sive etiam fortuna etc.; u moralnom sm., zabluda, pogrješka, * errorem misero detrahe; -)- juvenili errore; * Error, personific. = Air?;, Opsjena. . e-riibesco, bui, 3. * porumenjeti, pocrvenjeti; napose od stida, zastidjeti se, stid me, bojati se, alqa re,inalqare; propter alqd; apsl., (rijetko) s inf.; s aco., * jura fldemque; * fratres; -j- fortuita; odt. erubescendus, Čega treba da se čovjek stidi, * ignes, eruca, ae,/. vrsta kupusa, Hor. eructo, 1. 1) izrigati, bacati, bljuvati, turpissime eructando; * saniem; tp. e. sermonibus suis caedem bonorum, u vinu izbrbljati. 2) uopće: rigati, bacati, * arenam; (Just.) flammas. erudio, 4, [e-rudis] „izvući iz divfjaštva“ ; po tome: poučavati, obrazovati, naobraziti, studiosos discendi e. atque docere; filium doctrinis; filios ad majorum instituta; alqmin jure civili; exercitum doctrina militari;literae, quae me erudiant de omni re publica, da me pouče; (Just.) Athenas erudiendi gratia missus, da se naobrazi; * s inf. i quaest. indir.; (Tao.) eruditus s inf. erudite, adv. s komp. i sup. [eruditus] nadbraženo, učeno, vješto.

361

erogatio—erudite