Topola

erddTtio, onis, f [erudio] 1) obuka, nastava. 2) više naobraženj e, učeno st, znano sti, e. atque doctrina, eruditulus, adj. [dem. od eruditus] prilično lukav ; p oluk av, jednom Cat. 57, 7. eruditus, adj. s komp. i sup. [partio, od erudio] nabbrazen, učen, pun znanja, homo; eruditior literis; eruditissimus disciplina juris; •f animus disciplinis; tempora, saecula e., prosvijetljen; aures, vješte, u vještaka; voce erudita et Romanis Graecisque auribus digna; res digna auribus eruditis; oratio e. govor umiješan, latae eruditaeque disputationes; docto atque erudito; supst. eruditi, orum, m. učenjaci, vještaci, stručnjaci (sr. doctus), e-rumpo, rupi riiptum, 3. 1) tranz. prodirati, provaliti, provreti, izbaciti, * fontibus dulces liquores; * nubem; (Tao.) Pontum (o ribama) ; se e., provaliti, ndrupiti, portis se foras, jednom Caes. b. o. 2, 14, 1.; * unde altus piimus se e. Enipeus; (Cael, u Cie. ep.) invidiosa conjunctio ad beEum se e.; tp. očitovati, gaudium, Ter.; iram; stomachum in alqm izrigati; in naves doloris iracundiam. 2) intranz. navaliti, prbdrijeti, banuti na polje, nar upiti, ab ut, excessit, evasit, erupit; ignes ex Aetnae vertice e., sipati; napose o vojsci, portis ex castris; inter tela hostium; per hostes, protuoi se; duabus simul portis erumpitur; (Curt.) qua cuique ad fugam patebat via, erumpunt (so. ad fugam). Odt. tp. a) iracundia e., bukne, sermones iniquorum in suum potissimum nomen e.; erumpunt omnia, izađe na vidjelo, b) najedanput prijeći na što; svršiti se, f ad minas, -fin jurgia; 7 in omne genus crudehtatis; haec quo sint eruptura, timeo; omnium scelerum ac veteris furoris et audaciae maturitas in nostri consulatus tempus erupit, t. j. stara je bijesna drzovitost za našega konzulstva dozrela i provalila; furorem, erupisse in meo consulatu, e-ruo, ui, utum, 3. 1) iskop a ti, i zri ti, mortuum; * aurum terra; * humum, * terram; * aqua remls eruta; * missa latus hasta, probosti; * eruitur oculos (= oculi ei eruuntur); * e. segetem; * caprificos sepulcris. 2) tp. a) dići koga, naći trag, Istjerati, na vidjelo iznijeti, servum fugitivum inde; -J-alqm ex latebris; memoriam alejs rei ex annalium vetustate; no memoriam exercitatione, vježbanjem pojačati; hoc mihi erui non potest, od toga se ne dam odvratiti, b) izvući, alqm difficultate nummaria. 3) raskopati, razvaliti, * urbem; * opes et regnum, upropastiti; (Tac.) civitatem. eruptio, onis, f. [erumpo] provala, Aetnaeorum ignium. Napose milit. t. t. provala,

(n. pr. iz grada), facere e.; eruptione pugnare ; e. in provinciam; eruptiones oppidanorum; ab eruptionibus cavere, črns gl. herus. * -J- ervuin, i, n. [ooo/3of] grahorica, (Lathyrus pratensis, Linn.) erycinus, Erycus, gl. Eryx. Erymanthus, i, m. \)Egvpav&og\ 1) Erimant, gora u Arkadiji, gdje je Herkul übio vepra, Hor. Verg. Ov. Odt. Erymanthis, idis,/. (pjesn.) i -thius, adj. erimantski. 2) rijeka na granici Elide, Ov. Erysichthon, onis, m. \)EQva(/!hov] Erisihton, tesalski kraljević, čiju sudbinu pripovijeda Ovidije. * Erythea, ae,/. [’Egv&uu] Eriteja, malen otok u zalivu gadskom (Gades), odakle je Herkul Oerijonu otjerao goveda. Odt. * -theis, idis, adj. \)Egv9-rjig[ eritejski. Erythrae, arum,/. ’ EgvD-guC] 1) Eritra, gradu Etoliji. 2) jedan od, dvanaest jonskih gradova u Maloj Aziji. Odt. Erythraeus, adj. eritarski; supst. -thraei, m. Eritrani. Erythras, ae, m. \)Egv9-gag\ i Erythrus, i, Eritra, mitski kralj u južnoj Aziji, po kome je prozvano Eritrejsko ili Crveno more, Indijsko more s arapskim i perzijskim zalivom, Curi. Eryx, ycis, m. ["Egv£] 1) Eriks, gora sa gradom istoga imena na zapadnoj obali Sicilije s glasovitim hramom božice Venere; gora se zove i Erycus mons. Odt. Erycinus, adj. erički, Venus Erycina, i * samo Erycina, Erioanku; * concha, bisernica (jer je Venera, rodivši se, doplivala na školjci do otoka Cipra). 2) sin Bute i Venere, po kome se gora prozvala. esca, ae, f. [edo \jelo (gotovo), dii nec escis nec potionibus vescuntur; (Hor.) e. prima, prvo kolo jelo, kod objeda; odt. i meka, tp. escam malorum appellat voluptatem, escarius, adj. [esca] mecni, vincla, Plaut. escendo, endi, ensum, 3. [e-scando] 1) intranz. uspeti se, uzaći, popeti se, in rotam; in malum (jarbol) ; in rostra; in tribunal; in contionem; in equos, posjesti, uzjahati; in currum; in navem; in tertiam contignationem; Pergamum, Delphos, otputovati (gore) u . . .; tp. contemptas supra non e. 2) tranz. (Tac.) equos, rostra, escensio, onis,/. [escendo [pristajanje, iskrcanje, Liv. Ourt. escensus, m. [escendo] uspinjanje, capta escensu munimenta, jedn. Tac. ann. 13, 39. escit, escunt, gl. sum. esculentus, adj. [esca] jediv, frusta, animalia; supst. esculenta, orum, n. j eia. esito, 1. [frequent. od edo] (pretkl. i kasno) običavati jesti, jesti.

362

eruditio —esito